Bivši talijanski premijer Mario Draghi upozorio je da se Europska unija nalazi u „teškoj borbi” s novim globalnim odnosima snaga te je pozvao na duboku institucionalnu reformu temeljenu na, kako kaže, „pragmatičnom federalizmu”.
Draghi je nastupio u Oviedu, gdje je primio Nagradu princeze od Asturije za međunarodnu suradnju. U govoru je istaknuo da su „gotovo svi principi na kojima je Unija utemeljena pod pritiskom”.
„Prosperitet smo gradili na otvorenosti i multilateralizmu, a sad se suočavamo s protekcionizmom, jednostranim potezima i povratkom tvrde vojne sile”, rekao je Draghi.
Ključne teze • EU-ov model upravljanja, upozorio je, „godinama se nije mijenjao” i više ne može odgovoriti na gospodarske, društvene i sigurnosne izazove. • Rješenje vidi u „novom pragmatičnom federalizmu” zasnovanom na koalicijama voljnih država oko zajedničkih strateških interesa. • Takav pristup podrazumijeva Europu različitih brzina: oni koji žele i mogu ići naprijed to bi činili bez mogućnosti da ih skeptici blokiraju vetom. • Federalni iskorak, dodaje, otvorio bi put stvaranju europskih industrijskih prvaka u poluvodičima, energetskim mrežama i drugim ključnim sektorima.
Otpor malih država Draghi priznaje da bi model zahtijevao odricanje od prava veta, što tradicionalno zabrinjava manje članice koje strahuju od dominacije većih partnera. No smatra da je „to jedini izvediv put” ako EU želi zadržati tehnološku i geopolitičku relevantnost.
Bivši predsjednik Europske središnje banke sličan je apel uputio još 2022. dok je vodio talijansku vladu, no tada nije uspio pridobiti sve članice. Ove godine, kao autor opsežnog izvješća o konkurentnosti EU-a, ponavlja poruku: „Ako se Unija ne prilagodi, rizikujemo gospodarsko zaostajanje i gubitak sigurnosne autonomije.”