Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj krajem 2025. spustio se na 667,1 milijun eura – 25,4 milijuna eura manje nego mjesec dana ranije i 10,8 milijuna eura ispod razine iz prosinca 2024.
Prema podacima Fine, u Očevidniku je 31. prosinca bilo evidentirano 12 537 poslovnih subjekata u blokadi, što predstavlja pad od 8,3 % u odnosu na studeni te blago smanjenje od 0,2 % na godišnjoj razini. Od toga su 5 376 pravne osobe, na koje otpada 540 milijuna eura ili 81 % ukupnog iznosa, dok 7 161 čine fizičke osobe-obrtnici s 127 milijuna eura duga.
Najzaduženija Primorsko-goranska županija • 277,2 milijuna eura neizvršenih obveza (41,6 % ukupnog iznosa) • Dug smanjen za 3,9 milijuna eura u odnosu na kraj 2024.
Slijede: • Grad Zagreb – 148,3 milijuna eura (22,2 %) • Zagrebačka županija – 41,8 milijuna eura (6,3 %) • Splitsko-dalmatinska županija – 35,6 milijuna eura (5,3 %)
Četiri navedene regije kumulativno nose 75,4 % svih neizvršenih osnova u zemlji. Preostalih 24,6 % duga raspršeno je na 17 županija, pri čemu se udio kreće od 0,4 % u Međimurskoj do 3,6 % u Osječko-baranjskoj.
Trgovina najveći teret Blokade najviše pogađaju sektor trgovine na veliko i malo, na koji otpada 319 milijuna eura ili 47,8 % ukupnog duga. Slijede: • smještaj i ugostiteljstvo – 74,6 milijuna eura (11,2 %) • građevinarstvo – 69,1 milijun eura (10,4 %) • prerađivačka industrija – 45 milijuna eura (6,7 %) • stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti – 38,7 milijuna eura (5,8 %)
Potrošači i dalje u minusu U blokadi se nalazi i 196 807 građana, 0,8 % manje nego u studenome i 1,2 % manje nego godinu ranije. Njihov dug dosegnuo je 3 milijarde eura, a gotovo četvrtina (24 %) otpada na financijske institucije. Skupinu od 1 473 građana s obvezama većima od 132 723 eura čini 53,6 % ukupnog duga kućanstava.
Blokade kod potrošača uglavnom traju duže od godinu dana – takvih je 75,3 % dužnika, a njihov dug čini 92,6 % ukupnog iznosa.
Regionalno rasterećenje Iako ukupni iznos duga ostaje visok, u većini županija bilježi se smanjenje prosječnog iznosa blokade. Najveća relativna smanjenja zabilježena su u Karlovačkoj (-49,5 %), Međimurskoj (-43,6 %) i Krapinsko-zagorskoj županiji (-28,5 %).
Pad blokada na kraju 2025. ukazuje na blago poboljšanje likvidnosti, no koncentracija duga u svega nekoliko regija i dominacija trgovine kao najzaduženijeg sektora signaliziraju da ključni strukturalni izazovi ostaju neriješeni.