Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti usvojila je Deklaraciju o hrvatskome povijesnom grbu, a tim je povodom povjesničar Mario Jareb pojasnio kako su se kroz stoljeća mijenjali državni simboli – od Banovine Hrvatske do današnje Republike.
Jareb podsjeća da je varijanta šahiranog grba s prvim bijelim poljem, iako ju je tijekom Drugoga svjetskog rata koristila Nezavisna Država Hrvatska, zapravo mnogo starija: „Riječ je o povijesnoj inačici koja seže daleko prije 1941. i ne može se svesti na jedan režim.”
Analizirajući čestu zabunu oko zastave Banovine Hrvatske (1939.–1941.), Jareb ističe da je riječ o crveno-bijelo-plavoj trobojnici s grbom od 25 polja koji počinje crvenim poljem. Premda je Banovina imala vlastiti simbol, u javnom je prostoru do raspada Kraljevine Jugoslavije i dalje prevladavala jugoslavenska trobojnica. „Pogrešno je tvrditi da je ta zastava nestala 1918.; koristila se sve do 1941.”, napominje povjesničar.
Moderni izg led simbola definiran je Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske od 21. prosinca 1990. Tada je Hrvatska još formalno bila u sastavu SFRJ, pa je federativna zastava ostala službena. No, nakon 30. svibnja 1990. počela je postupno nestajati s javnih zgrada, a do proljeća 1991. posve je iščezla iz prostora koje su nadzirale hrvatske vlasti, osim na objektima tadašnje JNA.
Prema Jarebu, sadašnji grb i zastava „očišćeni su od komunističke ideologije” te se oslanjaju na duboku hrvatsku heraldsku tradiciju. „Današnja verzija objedinj uje povijesno naslijeđe i suvremeni identitet”, zaključuje on.