Politički analitičar Davor Gjenero smatra da proljetni izborni val u susjedstvu neće bitno uzdrmati Hrvatsku, osim ako se ponovno potvrdi srbijanska strategija koja i dalje računa na rat „iza linije” članica NATO-a.
- ožujka Slovenci su birali novi saziv parlamenta. Gjenero ističe da Zagrebu odgovara svaki rasplet osim dugotrajne postizborne blokade. Bilo da na čelu vlade ostane liberalni demokrat Robert Golob ili ga zamijeni konzervativac Janez Janša, obje su opcije za Hrvatsku prihvatljive: prema Ukrajini zauzimaju istu pro-europsku liniju, a ključni bilateralni problemi – poput razgraničenja – politički su zatvoreni, iako još ne i formalno ratificirani.
Tjedan dana kasnije, 29. ožujka, na lokalne izbore izlazi deset manjih općina u Srbiji. Premda se radi o, kako Gjenero kaže, „nebitnim” jedinicama u kojima Aleksandar Vučić i koalicijski partneri već godinama osvajaju oko tri četvrtine glasova, rezultat mu može poslužiti kao poluga za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Veći je problem, upozorava analitičar, što se stranački sustav u Srbiji gotovo raspao, a posljednji udarac zadali su studentski prosvjedi. U takvom vakuumu Beograd održava vojnu doktrinu prema kojoj bi, kao ruski saveznik, pokrenuo sukob na Balkanu unutar savezničkog „stražnjeg dvorišta” NATO-a – i to ostaje realna sigurnosna prijetnja Hrvatskoj.
Najviše europskih očiju, međutim, bit će uprto u Mađarsku. Izbori zakazani za 12. travnja, smatra Gjenero, mogli bi zadati ton Europskoj uniji uoči 2026. godine. Ishod u Budimpešti, s obzirom na već postojeće tenzije premijera Viktora Orbána s Bruxellesom, mogao bi snažno utjecati na daljnje oblikovanje europskih politika, od proširenja do energetike.
Zaključno, Gjenero procjenjuje da Hrvatska od slovenskih i mađarskih izbora nema razloga očekivati negativne posljedice. Fokus bi trebao ostati na Srbiji, gdje kombinacija političke erozije i vojne doktrine „iza linije” čini jedinu ozbiljnu potencijalnu ugrozu za regionalnu stabilnost.
