Povjesničar Josip Banić u novom radu „Buzet: nepokolebljivi bastion kontinentalne Istre” rekonstruira svakodnevicu buzetskoga kraja na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće i otkriva niz uznemirujućih detalja.
Prema Baniću, u Buzetu su tadašnje papinske izaslanike posebno šokirale prilike među lokalnim klerom, čiji je život, kako navodi, odstupao od propisanih crkvenih normi. Iako autor ne ulazi u pojedinosti, ističe da je službena kurijalna posjeta završila „u nevjerici i zgražanju” nad viđenim ponašanjem svećenstva.
Djelo posebno izdvaja uspon obitelji De Gravisi, novopridošle u buzetsku svakodnevicu. Glava obitelji, Vanto de Gravisi, učvrstio je položaj kuće, a njegov sin Ivan nastavio je očevim stopama – sve dok nije upao u ozbiljan sukob sa zakonom.
U kolovozu 1483. mletačka je središnja vlast, kako piše Banić, poslala službenu direktivu buzetskom podestatu kojom traži da se Ivana de Gravisija javno progna „iz svih zemalja venecijanskog dominija” zbog počinjenog ubojstva. Time je, tvrdi autor, jedna od najutjecajnijih buzetskih obitelji preko noći postala simbol opasnosti koja je vrebala iza fasade mirnoga pograničnog gradića.
Banićev rukopis donosi rijetko sačuvan uvid u turbulencije što su obilježile Buzet potkraj srednjega vijeka – od crkvenih prekršaja do krvavih obračuna plemićkih loza – potvrđujući da se u „nepokolebljivom bastionu” Istre odvijala puno složenija društvena drama nego što to sugerira njegov današnji spokoj.