Američki predsjednik Donald Trump već je više godina u otvorenom sukobu sa znanošću. Rezovi od oko 30 % u Agenciji za zaštitu okoliša (EPA) te zamrzavanje ili ukidanje do 8 000 saveznih istraživačkih potpora nisu samo zakočili pojedine projekte; narušili su ugled Sjedinjenih Država kao pouzdanog partnera u globalnoj istraživačkoj zajednici.
Prema anketi koju je prošle godine proveo ugledni stručni časopis, čak 75 % američkih znanstvenika razmišlja o odlasku iz zemlje. Dok nezadovoljstvo raste, Europa – ali i Kanada – vide priliku za privlačenje tog vrhunskog kadra.
Francuska je još na početku vala rezova pokrenula program „Choose France for Science” s naglaskom na akademsku slobodu i fondom od 90 milijuna funti. Rezultat: od 46 dosad prihvaćenih profesora, 41 dolazi upravo iz SAD-a.
Na razini EU postoji slična inicijativa „Choose Europe for Science” teška 790 milijuna funti. Iako je lansirana uz poruku upućenu znanstvenicima pogođenima američkim političkim upletanjem, sredstva nisu u cijelosti namijenjena istraživačima izvan Europe. Europsko istraživačko vijeće bilježi kako se broj prijava znanstvenika sa sjedištem u SAD-u lani udvostručio, no apsolutne su brojke i dalje skromne.
Velika Britanija zasad nudi tek 54 milijuna funti tijekom pet godina – iznos koji vlada predstavlja kao probni. Kritičari upozoravaju da je ovo pogrešan trenutak za suzdržanost jer bi se prilika mogla brzo ugasiti.
Kanada je zato podigla ljestvicu: 12-godišnji plan vrijedan 900 milijuna funti trebao bi privući oko 1 000 vrhunskih istraživača i time dramatično promijeniti tamošnji znanstveni krajolik.
Ipak, valja imati na umu da su Sjedinjene Države i dalje vodeća svjetska znanstvena sila. Dokle god savezno financiranje ostaje relativno visoko, a sveučilišni sustav stabilan, masovni egzodus ostaje malo vjerojatan. No Trumpovi rezovi posebno pogađaju ključna područja poput cjepiva, istraživanja zaraznih bolesti i klimatskih promjena – što predstavlja rijetku priliku za europske i kanadske institucije da istodobno ojačaju svoje laboratorije i diverzificiraju vlastitu znanstvenu scenu.
Zaključak je jednostavan: ako Europa želi iskoristiti trenutak, mora ponuditi jasna jamstva akademske slobode i dugoročno, zaštićeno financiranje. U suprotnom će najbolji američki umovi potražiti novu adresu sjevernije – preko Atlantika, ali ovog puta u Kanadi.
