U krškom i sušom pogođenom primorju Primorsko-goranske županije šterne su stoljećima spašavale kućanstva od nestašice pitke vode. Danas, uz razvijenu vodoopskrbu, ostaju važan ekološki resurs i kulturni simbol – ali samo ako se održavaju prema strogim pravilima.
Najnoviji podaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije otkrivaju zabrinjavajući trend: 2024. godine 74 % analiziranih uzoraka iz privatnih šterni bilo je mikrobiološki neispravno, dok je 2025. udio skočio na 86 %. Glavni krivci su bakterije poput Escherichie coli i crijevnih enterokoka, koje u vodu dospijevaju ispiranjem ptičjeg izmeta, lišća i prašine s krovova.
Opasnost nije samo mikrobiološka. Kemijske analize često pokazuju pH ispod propisanih granica ili povišenu mutnoću, jer kišnica prikupljena na kamenitom priobalju prirodno ima kiseliji karakter i lako prenese čestice nečistoće.
Zakonski okvir
• Zakon o vodama regulira zaštitu i gospodarenje površinskim i podzemnim vodama. • Zakon o vodi za ljudsku potrošnju propisuje zdravstvenu ispravnost pitke vode. • Pravilnik o parametrima sukladnosti navodi mikrobiološke, kemijske i fizikalne pokazatelje te obvezu redovitog monitoringa.
Za razliku od javne mreže, privatne šterne nisu pod stalnim nadzorom Ministarstva zdravstva ni Državnog inspektorata. Odgovornost za kvalitetu snosi vlasnik, a Zavod uzorkuje i analizira vodu isključivo na njihov zahtjev.
Kako učiniti vodu sigurnom
- Redovito čistiti krovove, oluke i unutrašnjost spremnika.
- Nakon pražnjenja ukloniti talog, isprati stijenke i dezinficirati klornim pripravkom (2 g na 1 m³ vode) te provjeriti da razina klora ne prelazi 0,5 mg/L.
- Izbjegavati prikupljanje prve jake kiše nakon dugotrajne suše.
- Obaviti laboratorijsku analizu najmanje jednom godišnje; češće ako se voda pije bez prokuhavanja ili dodatne filtracije.
Kad se mjere provode dosljedno, šterna ostaje dragocjen i održiv izvor, osobito u razdobljima sve učestalijih suša. No zanemari li se održavanje, brojke jasno pokazuju da rizik brzo postaje veći od koristi.