Uvođenje poreza na nekretnine, najavljivano kao način da se stanovi iz kratkoročnog turističkog najma dodatno oporezuju i tako barem djelomično olakša stambena kriza, dovelo je do neočekivanog obrata. Prema mišljenju Porezne uprave, obveza plaćanja novog nameta ne ovisi o tome služi li objekt turizmu, nego o komunalnoj naknadi i lokalnoj odluci.
• Stanovi koji se iznajmljuju turistima na kratki rok ulaze u sustav poreza na nekretnine. • Apartmani registrirani za istu svrhu – ne ulaze.
Takav administrativni paradoks znači da će vlasnik stana od 40 kvadrata na istoj adresi plaćati porez, dok vlasnik apartmana kat ispod neće, iako oba prostora primaju goste na identičan način.
Porezna uprava ovakvo razdvajanje pravda činjenicom da su apartmani već obuhvaćeni komunalnom naknadom utvrđenom na razini jedinica lokalne samouprave, pa im se novi porez ne zbraja. Za stanove, pak, lokalna odluka ne pruža isti štit.
Nelogičnost je izazvala negodovanje među iznajmljivačima stanova, koji upozoravaju da se porezni teret nerazmjerno prebacuje na njih, dok se tržište i dalje ne uređuje sustavno. Gradovi, s druge strane, zasad ne najavljuju promjene jer čekaju službene upute Ministarstva financija o primjeni zakona.
I dok se administracija bavi tumačenjima, stručnjaci upozoravaju da ovakve šupljine potiču dodatnu segmentaciju tržišta nekretnina i šalju proturječne poruke svima koji žele legalno poslovati u turističkom najmu.