Prosječna cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj od 1. listopada porast će oko 9 posto, no sigurnost opskrbe, uvjeravaju stručnjaci, nije dovedena u pitanje.
Na 23. skupu o prirodnom plinu, toplini i vodi, koji se do petka održava u Osijeku, Damir Pećušak, direktor HEP-Plina Osijek, pojasnio je da su „dostatne količine riješene“ zahvaljujući više dobavnih pravaca, ponajprije preko LNG terminala na Krku. „Većina plina u Hrvatsku dolazi preko LNG-a i kod nas nema ruskog plina“, rekao je, podsjetivši da ruski plin još uvoze tek Mađarska i Slovačka.
Manje subvencije, niža osnovica Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) od nove plinske godine uvodi nešto niže osnovne tarife, no paralelno se prepolavlja državna subvencija. Zbog toga bi prosječni račun koji je do sada iznosio oko 42 eura narasti na približno 46 eura – i dalje četiri eura manje nego bez potpora. Država, naglasio je Pećušak, „vodi brigu da plin bude prihvatljiv svima“.
Pametna brojila na pola priključaka Na osječkom području HEP-Plin upravlja s približno 120 000 priključaka, od čega je 60 000 već opremljeno pametnim brojilima. „To je mreža od 5 000 kilometara koju servisiramo i održavamo kako bi bila sigurna za potrošače“, istaknuo je Pećušak.
Struka na okupu Trodnevni skup, koji zajednički organiziraju HEP-Plin, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu i Fakultet inženjerstva i informatike iz Pečuha, okupio je 220 sudionika iz cijele Hrvatske i Mađarske. Održava se 50 stručnih predavanja, a teme variraju od aktualnog stanja na plinskom tržištu, preko toplinarstva i regulative do šireg područja strojarstva.
Voditelj konferencije Pero Raos podsjetio je da je prvi skup prije 23 godine okupio tek nekolicinu predavača, dok danas nosi status međunarodnog događaja. Izvanredni profesor Zlatko Tonković naglasio je da ovlašteni inženjeri sudjelovanjem dobivaju 16 stručnih bodova, a sveučilišnim profesorima predavanja se priznaju za napredovanje.
Geopolitičke lekcije Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin istaknuo je da su plin, toplina i voda „izuzetno važni resursi svakog društva, osobito u svjetlu geopolitičkih zbivanja“. Zahvaljujući LNG terminalu, dodao je, Hrvatska je postala ključno energetsko čvorište istočne Europe.
Globalni trendovi pokazuju da prirodni plin pokriva gotovo 25 posto svjetske potrošnje energije, a u Hrvatskoj plinofikacija još nije dovršena – u nekim je krajevima priključenost kućanstava ispod 50 posto, što otvara prostor za daljnji razvoj plinske infrastrukture.