Hidroenergija u Hrvatskoj opstaje kao glavni oslonac elektroenergetskog sustava, potvrđuju najnoviji podaci za 2025. godinu.
Prema dostupnim brojkama, oko 50 aktivnih hidroelektrana raspolaže s više od 2 200 MW instalirane snage i proizvodi više od polovice električne energije dobivene iz obnovljivih izvora. Tijekom 2024. godine hidroelektrane su nosile približno 44 % ukupne proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, znatno više od udjela vjetroelektrana (18,8 %) i sunčanih elektrana (4,3 %). Biomasa je sudjelovala s dodatnih 4,4 %.
Najveća postrojenja
• HE Zakučac – 576 MW; na rijeci Cetini proizvodi oko četvrtine nacionalne hidroenergije.
• HE Orlovac – 237 MW; pogon smješten na granici s Bosnom i Hercegovinom.
• Reverzibilna HE Velebit – 270 MW u turbinskom i –240 MW u crpnom pogonu.
• HE Senj – 216 MW.
• HE Dubrovnik – 216 MW, od čega je polovica snage usmjerena u hrvatsku, a polovica u bh. mrežu.
• HE Varaždin – 94,6 MW.
• HE Čakovec – 77,4 MW.
• HE Dubrava – 79,8 MW.
Od vodnih kola do pametnih brana Hrvatska je prve korake u korištenju vodne snage napravila skromnim kolima i lokalnim postrojenjima za pogon pilana ili mlinova. Današnje hidroelektrane opremljene su naprednim turbinama, automatiziranim sustavima upravljanja i uključene su u kompleksne mehanizme stabilizacije mreže. Upravo ta sposobnost brze prilagodbe potrošnji čini ih ključnim partnerom sunčanim i vjetroelektranama čija proizvodnja oscilira.
Ekološki izazovi i rješenja Utjecaj na riječne ekosustave nekad je bio sporedna tema, no suvremeni projekti uvode detalne studije okoliša, riblje staze i kompenzacijske mjere za očuvanje biološke raznolikosti. Hidroelektrane i dalje ne emitiraju stakleničke plinove tijekom proizvodnje, ali ostaje izazov minimizirati promjene prirodnog toka vode.
Skupa gradnja, jeftino održavanje Izgradnja velike brane zahtijeva visoke početne troškove, no jednom kada uđu u mrežu hidroelektrane pružaju desetljeća stabilne i relativno jeftine proizvodnje struje. Zbog toga ostaju privlačna okosnica energetskog miksa, čak i dok država ubrzava ulaganja u vjetar i sunce radi veće diverzifikacije i energetske neovisnosti.
Pogled naprijed Sve veći udio varijabilnih izvora tražit će fleksibilnost koju hidroelektrane mogu ponuditi. Kombinacija dugogodišnje pouzdanosti, tehnološkog unaprjeđenja i pojačanog ekološkog nadzora učvršćuje njihov status neprikosnovenog temelja hrvatske zelene tranzicije.