Rast potrošnje svinjskog mesa, istodobni pad domaće proizvodnje i eksplozija uvoza – tako izgleda hrvatsko svinjogojstvo prema najnovijoj analizi Ekonomskog instituta Zagreb.
Autor analize, Goran Buturac, upozorava da je svinjogojstvo „znatno više od same gospodarske djelatnosti”, duboko ukorijenjeno u ruralnim krajevima i prehrambenim navikama. Potrošnja svinjskog mesa čini gotovo 60 % ukupne potrošnje mesa u zemlji, a 2022. godine iznosila je 58,6 kilograma po stanovniku.
Međutim, domaća proizvodnja pada: broj svinja se od 2006. do 2024. smanjio s 1,49 milijuna na 874 tisuće grla. Istodobno, uvoz obara rekorde. Samo 2024. Hrvatska je uvezla svinjsko meso vrijedno 341,5 milijuna eura – gotovo devet puta više od izvoza – pri čemu je negativan saldo dosegnuo 303 milijuna eura. Najviše se uvozi iz Njemačke (25,8 %), Španjolske (19,1 %) i Mađarske (16,9 %).
„Rast cijena danak je koji plaćamo zbog nedostatne vlastite proizvodnje”, ističe Buturac. Dodatni paradoks: iako izvoz svinjskog mesa donosi znatno bolju cijenu (prosječno 3,2 eura po kilogramu) nego izvoz živih svinja, Hrvatska i dalje daje prednost izvozu živih grla. 2024. taj je izvoz dosegnuo 57,6 milijuna eura, čak 50 % više od izvoza mesa.
Problemi koji muče uzgajivače
• disparitet otkupnih cijena i visoki troškovi stočne hrane
• nekontrolirani uvoz sumnjive kakvoće
• manjak dostupnog državnog poljoprivrednog zemljišta
• nedostatak velikih klaonica i poteškoće u plasmanu odojaka
• epidemija afričke svinjske kuge koja se ponovno razbuktala 2024.
Rješenja koja autor predlaže
- jačanje biosigurnosnih mjera protiv afričke svinjske kuge
- brže raspolaganje državnim zemljištem kako bi proizvođači mogli uzgajati vlastite žitarice i smanjiti trošak stočne hrane
- modernizacija klaoničkih kapaciteta i cjelokupne proizvodnje
- kontinuirana edukacija te udruživanje obiteljskih gospodarstava radi nižih troškova i jače pregovaračke moći
Primjeri Danske, Belgije i Nizozemske, koje unatoč malom teritoriju prednjače u europskoj proizvodnji, pokazuju da veličina nije zapreka tržišnom uspjehu. Buturac zaključuje da i hrvatsko svinjogojstvo može „vidjeti svjetlo na kraju tunela” – uz preokret prema većoj samodostatnosti i boljem tržišnom položaju domaćih farmera.