Opatija je na dva dana postala središte domaće prehrambene scene. Na 19. Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, u organizaciji Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore, okupili su se stručnjaci iz industrije, znanstvenici, predstavnici državnih tijela i laboratorija.
Glavne teme: od PFAS-a do umjetne inteligencije • Inovativne tehnologije obrade namirnica i primjena umjetne inteligencije u praćenju rizika. • Kontaminanti poput PFAS-a i mikotoksina, koji sve češće zabrinjavaju potrošače i regulatore. • Povjerenje građana: očekuju trenutne podatke o podrijetlu proizvoda i putu kroz lanac opskrbe.
Gorući ekonomski izazovi Hrvatska je lani uvezla prehrambene i poljoprivredne proizvode vrijedne gotovo 7 milijardi eura, uz deficit od 2,85 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom srozala se sa 74 % (2020.) na 59 %.
Potpredsjednik HGK-a Dragan Kovačević upozorio je da rast troškova, rezanje europskog proračuna za poljoprivredu i nova ZPP pravila mogu dodatno pogoršati sliku: „Vlada je desetim paketom mjera amortizirala početni udar energetske krize u poljoprivrednoj proizvodnji. Ova izazovna situacija treba biti poticaj za strateški zaokret … Treba povećati nacionalna sredstava za investicije u nove tehnologije i inovacije kako bi se povećala produktivnost, konkurentnost i proizvodni kapaciteti, osobito u prehrambenoj industriji.”
Državni tajnik Marinko Beljo poručio je da je cilj „nastaviti graditi sustav kojem građani vjeruju i koji štiti njihovo zdravlje”.
Europska perspektiva Predstavnica Europske komisije Catherine Geslain-Laneelle istaknula je da je agroprehrambeni sektor „strateški gospodarski sektor Europske unije” te podsjetila na viziju objavljenu 10. veljače 2025.: „Stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, potpora ulaganjima i smanjenje naših ovisnosti, ključni su prioriteti na kojima Komisija surađuje s državama članicama i dionicima u prehrambenom lancu vrijednosti.”
Nova pravila o listeriji pred vratima Panel „Koliko je sigurna gotova hrana?” otvorio je raspravu o spremnosti industrije za Uredbu o kontroli bakterije Listeria monocytogenes, koja stupa na snagu 1. srpnja 2026. Sudionici su se pitali hoće li postojeći sustavi nadzora izdržati strože zahtjeve te što u praksi znače dodatna ispitivanja, povlačenja i opozivi proizvoda.
Zaključak konferencije: Hrvatska mora ubrzati ulaganja u nove tehnologije, jačati domaću proizvodnju i transparentnost lanca opskrbe kako bi potrošači dobili ono što sve glasnije traže – sigurnu i kvalitetnu hranu, po mogućnosti domaćeg podrijetla.