Hrvatsko tržište nekretnina usporilo je u prvoj polovini 2025. godine: ostvareno je 57 095 kupoprodaja, 15 posto manje nego lani, pokazuje najnovija analiza agencije Opereta.
Najveći minus bilježe kuće (-26 %), dok su stanovi i apartmani pali za 15 %. Građevinska zemljišta prodana su u 17 % manje slučajeva, a kategorija garaža i parkirnih mjesta zabilježila je pad od 12 %.
Zagreb i dalje drži prvo mjesto po broju transakcija (7 876), no pad od 20 % sugerira, kako ističu analitičarke Jelena Kravoščanec Todorović i Martina Mataić Škugor, da ponude nema dovoljno: „Na tržištu postoji znatan broj kupaca koji su spremni i kreditno sposobni za kupnju, no često ne pronalaze adekvatnu nekretninu.” Slična je slika u Šibensko-kninskoj županiji (-26 %).
Splitsko-dalmatinska (-31 %), Primorsko-goranska (-27 %) i Istarska županija (-20 %) imaju bogatiju ponudu, ali cijene premašuju mogućnosti domaćih kupaca, pa i ondje opada broj zaključenih poslova.
Pad transakcija zabilježen je u 16 županija (-3 % do ‑32 %), a rast u njih pet. Najizrazitije je odskočila Varaždinska županija s porastom od 28 % – 3 735 prodaja u odnosu na lanjskih 2 912. Analitičari to tumače seljenjem potražnje izvan velikih centara te činjenicom da Varaždin nudi sveučilišni status i dobru prometnu povezanost.
Cijene ipak rastu. Prosječna realizirana cijena kvadrata starogradnje u Zagrebu popela se na 3 166 eura, 16 % više nego godinu ranije. Razlika između tražene i postignute cijene iznosi četiri posto, a stan se u prosjeku prodaje za 3,7 mjeseci.
Najtraženiji kvart ostaje Trešnjevka sjever (18 % udjela), ispred Trešnjevke jug (12 %), Novog Zagreba – istok i Centra (po 10 %) te Trnja (9 %).
Hakirani kamatama U Zagrebu je u prvom polugodištu 56 % kupnji financirano kreditom, 44 % gotovinom. Opereta pripisuje nagli okret kreditima bankarskim „akcijskim uvjetima” prije stupanja na snagu strožih mjera HNB-a 1. srpnja. Povoljnije kamate privukle su i investitore (22 % svih kupnji) i građane koji rješavaju prvo stambeno pitanje.
Posebno je oživjela skupina od 30 do 40 godina: njihov udio među kupcima skočio je s 30 na 39 %, što analitičari povezuju s olakšicama pri povratu poreza za mlade do 45 godina.
Zaključak Operete glasi: tržište ne stagnira, nego „traži novu ravnotežu između cijene, ponude i stvarnih potreba”. Kupci su i dalje aktivni, ali sve promišljeniji, što usporava, a ne zaustavlja promet.