Izvoz usluga u drugom tromjesečju 2025. pao je za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, iako je broj noćenja stranih turista rastao. Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijem biltenu ocjenjuje da taj nesrazmjer upućuje na slabiju realnu potrošnju gostiju i naglašava da se istodobno nastavlja snažan uzlet uvoza usluga: uvoz je od travnja do lipnja skočio 16,4 posto, što se povezuje s porastom potrošnje hrvatskih rezidenata na inozemna putovanja te smanjenjem cjenovne konkurentnosti domaćeg turizma.
Glavne brojke drugog tromjesečja • Realni BDP porastao je 1,2 % na tromjesečnoj i 3,4 % na godišnjoj razini, potaknut osobnom potrošnjom i investicijama. • Izvoz roba i usluga ukupno +1,6 %; pritom su robe +3,7 %, a usluge ‒0,3 %. • Uvoz roba i usluga +3,3 %; robe +0,9 %, usluge +16,4 %.
Usporavanje u trećem kvartalu Model brze procjene HNB-a signalizira da bi rast BDP-a u trećem tromjesečju mogao usporiti na 0,4 % kvartalno (2,8 % godišnje). Mjesečni podaci već pokazuju blaži rast zaposlenosti i plaća: broj zaposlenih u srpnju stagnira u odnosu na lipanj, a prosječna nominalna bruto plaća pala je 0,6 % mjesečno, iako je na godišnjoj razini još uvijek viša 10,4 % (realno +6 %).
Tržište rada i plaće • Zaposlenost od travnja do srpnja +0,4 %, uz najveći doprinos javnih službi. • Administrativna stopa nezaposlenosti spuštena je na 4,4 %. • Slabljenje rasta plaća djelomično se pripisuje jednokratnim isplatama u drugom kvartalu i bržem rastu potrošačkih cijena.
Kreditni trendovi U srpnju su kamatne stope na nove kredite poduzećima pale na prosječnih 3,23 %, dok su gotovinski krediti građanima blago pojeftinili na 5,73 %. Stambeni krediti poskupjeli su neznatno, na 3,0 %, ali su i dalje za 89 baznih bodova jeftiniji nego na vrhuncu prošlogodišnjeg ciklusa.
• Stambeni krediti: transakcijski rast 218 mil. eura (+1,7 %) u srpnju; godišnja stopa rasta ubrzala s 13,1 % na 14 %. • Gotovinski nenamjenski krediti: rast 59 mil. eura (+0,6 %); godišnja stopa usporila s 15 % na 14 %. • Krediti poduzećima: godišnji rast ubrzao se na 13,1 %, prednjače prerađivačka industrija, trgovina te smještaj i prehrana.
HNB podsjeća da je dio srpanjskog skoka stambenih kredita posljedica zahtjeva podnesenih prije stupanja novih makrobonitetnih mjera, a da bi interes za novo zaduživanje mogao slabjeti kako banke odrađuju zaostatke.
Zaključak Bilten središnje banke otkriva dvostruki pritisak na hrvatsku platnu bilancu: slabiji izvoz usluga zbog umjerenije potrošnje turista te snažniji uvoz usluga jer Hrvati češće biraju inozemne destinacije. Uz očekivano usporavanje ukupnog rasta u trećem kvartalu, ključni izazovi ostaju očuvanje konkurentnosti turizma i kontrola potrošačke inflacije koja nagriza realne dohotke.