Američko Ministarstvo pravosuđa otvorilo je javnosti više od 240 000 stranica dosjea povezanih s atentatom na Martina Luthera Kinga Jr., među kojima se nalaze i opsežni zapisi FBI-a koji je godinama pratio vođu pokreta za građanska prava.
King je ubijen 4. travnja 1968. u Memphisu, u trenutku kada je širio fokus borbe za rasnu jednakost na ekonomske nepravde i pozive na okončanje rata u Vijetnamu. Atentat je potresao zemlju već izranjenu rasnim nemirima i političkim ubojstvima iste godine.
Ključni naglasci objavljenih dokumenata:
- FBI je 1950-ih i 1960-ih prisluškivao Kinga, tvrdeći—neutemeljeno—da istražuje njegove navodne veze s komunizmom. Agencija je poslije priznala da je riječ o „zloupotrebi i prekoračenju“ ovlasti.
- Dosjei su dostupni na mrežnim stranicama Nacionalnog arhiva, uz najavu da će stići dodatne serije.
- Objavu je potaknula politika administracije Donalda Trumpa, koja je ranije iznijela na svjetlo dana i tisuće stranica o atentatima na Roberta F. Kennedyja i Johna F. Kennedyja.
Obitelj Martina Luthera Kinga pozvala je istraživače na obazrivost: „Sada više nego ikad moramo odati počast njegovoj žrtvi posvećujući se ostvarenju njegovog sna – društva utemeljenog na suosjećanju, jedinstvu i jednakosti.“ U priopćenju su osudili „svaki pokušaj zlouporabe ovih dokumenata“.
Atentat je službeno priznao segregacionist James Earl Ray, no povukao je priznanje prije smrti u zatvoru 1998. Kingova obitelj je 1999. dobila građansku presudu prema kojoj je ubojstvo bilo rezultat zavjere u kojoj su sudjelovali „vladine agencije kao dio šire sheme“, dok je Ray označen kao prikladna žrtvena figura. Ministarstvo pravosuđa u izvješću iz 2023. ocijenilo je te tvrdnje „sumnjivima“.
Najnovija objava otvara novu priliku za rasvjetljavanje pozadine jednog od najtragičnijih trenutaka u američkoj povijesti građanskih prava, ali i za preispitivanje uloge državnih institucija koje su umjesto zaštite sloboda ponekad radile na njihovu potkopavanju.
