Eurojust je potvrdio da je, u suradnji s rumunjskim, češkim i mađarskim vlastima, locirao i priveo osumnjičenika za kazneno djelo veleizdaje zbog „prenošenja državnih tajni”. Prema informacijama iz istrage, riječ je o Alexandru Bălanu, nekadašnjem zamjeniku ravnatelja moldovske Službe informacija i sigurnosti (SIS) te nekoć veznom časniku u Kijevu.
Prema navodima Eurojusta, Bălan se 2024. i 2025. godine dvaput sastao u Budimpešti s pripadnicima bjeloruske KGB-a, pri čemu je primio novac i operativne upute. „Ti su sastanci ugrozili nacionalnu sigurnost Rumunjske”, stoji u priopćenju europskog tužiteljskog tijela.
Protjerani diplomati Čim je afera izbila, Prag i Kišinjev protjerali su po jednoga bjeloruskog diplomata. Prema sigurnosnim izvorima, iz Češke je udaljen Mikalai Dukshta, za kojeg se tvrdi da je službeni operativac KGB-a maskiran u savjetnika za administrativne poslove veleposlanstva u Pragu.
Geopolitička pozadina Moldova, kojom upravlja proeuropska predsjednica Maia Sandu, lani je tijesno izglasala put prema članstvu u Europskoj uniji, a ovog mjeseca održavaju se parlamentarni izbori. Zapadne obavještajne službe već su upozoravale da je ta država visoko na listi ruskih prioriteta za politički utjecaj.
Bjeloruski KGB – nasljednik sovjetskog modela – istodobno vodi unutarnje represivne akcije i vanjske operacije. Europski sigurnosni dužnosnici upozoravaju da ta služba sve tješnje surađuje s ruskom obavještajnom zajednicom. „Primarno su fokusirani na bjelorusku dijasporu u Europi”, navodi jedan obavještajni izvor, ali sve češće potpomažu i ruske akcije na kontinentu.
Otvorene granice, otvoren rizik Šef češke obavještajno-sigurnosne službe BIS Michal Koudelka upozorava da šengenski režim olakšava kretanje neprijateljskih operativaca: „Kako bismo učinkovito suzbili te neprijateljske aktivnosti u Europi, trebamo ograničiti kretanje akreditiranih diplomata iz Rusije i Bjelorusije unutar Schengena.”
Analitičari podsjećaju da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nakon gušenja masovnih prosvjeda 2020. smijenio čelništvo KGB-a i postavio ljude bliske Moskvi, čime je Minsk dodatno kliznuo u rusku sferu. Nedugo potom Bjelorusija je dopustila raspoređivanje ruskih trupa koje su 2022. poslušile kao odskočna daska za invaziju na Ukrajinu.
Istraga protiv Bălana nastavlja se, a europski tužitelji najavljuju daljnje korake kako bi se utvrdio puni opseg mreže i potencijalna šteta po sigurnost članica EU-a.
