Europa je ove godine doživjela najtežu požarnu sezonu otkako se vodi evidencija. Do kraja kolovoza izgorjelo je više od milijun hektara šuma i raslinja – trostruko više od prosjeka za razdoblje 2006.–2024.
„Španjolska i Portugal zajedno čine više od polovice uništene površine“, rekla je povjerenica za krizno upravljanje Hadja Lahbib pred zastupnicima Europskog parlamenta. Dok su raspravljali o planovima za gašenje i oporavak, ključna dilema ostaje: zašto požari svake godine buknu u razmjerima zbog kojih se govori o „sezoni požara“ kao o nečemu neizbježnom?
Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene donose toplinske valove, suše i vjetrove koji šume pretvaraju u barut, ali iskru najčešće daje čovjek. Europska agencija za okoliš procjenjuje da je čak 96 % požara u EU-u izazvano ljudskom aktivnošću.
Portugal: zločin bez kazne
Portugal, često nazivan najzapaljivijom državom Unije, bilježi da je podmetanje uzrok svake pete vatrene stihije, a ti su požari odgovorni za 56 % ukupno spaljene površine. Portugalska zastupnica Ana Miguel Pedro podsjetila je kolege da je riječ o „ozbiljnom zločinu koji uništava živote, sela i prirodnu baštinu“ te poručila da prijeti „opasna blagost pravosuđa”.
Podaci to potkrepljuju: ove je godine uhićeno oko 100 osoba zbog paleži, uključujući i jednog općinskog vijećnika krajnje desne stranke Chega. Ipak, predsjednik odvjetničke komore João Massano upozorava da „manje od 20 % osuđenih za palež doista završi u zatvoru“, što, kaže, hrani osjećaj nekažnjivosti i potiče ponavljače.
Španjolska: pašnjaci iza pepela
U susjednoj Španjolskoj većina namjernih požara povezuje se s ispašom stoke. Od 1968. do 2017. evidentirano je 51 930 takvih slučajeva, dok poljoprivrednici često spaljuju raslinje čak i u razdobljima najvećeg rizika. Vatra se širi i zbog lovačkih taktika, imovinskih sporova ili osvete.
Razmjeri ovogodišnjih požara natjerali su vladu da proglasi izvanredno stanje: poginule su četiri osobe, 30 000 stanovnika moralo je napustiti domove, a izgorjelo je više od 380 000 hektara. Do početka rujna privedeno je 56 osumnjičenih, a još 115 je pod istragom.
Praznine u podacima, praznine u prevenciji
Francuska službeno pripisuje ljudskom faktoru devet od deset požara, od čega je 30 % podmetnuto namjerno. U Grčkoj, pak, uzrok više od polovice požara ostaje neotkriven, dok u Portugalu službe još istražuju razloge iza 51 % požara iz razdoblja 2020.–2024.
Koordinator za šumske požare pri WWF-u Grčka Elias Tziritis upozorava: „Klimatske promjene pojačavaju intenzitet, ali paljenje je ljudski čin.“ Dodaje da bez pouzdanih javnih podataka „nema ni ozbiljne društvene rasprave ni učinkovitih mjera prevencije“.
I dok se Europa priprema za nove vruće sezone, stručnjaci i političari sve glasnije poručuju da se požari neće spriječiti samo dronovima, kanaderima i vatrogascima. Potrebno je krenuti od uzroka – ljudskih odluka, nemara i zlonamjere – te ih sankcionirati jednako ozbiljno kao što su posljedice koje ostavljaju iza sebe.