Vlada je u petak uputila Saboru konačan prijedlog Zakona o kreditnim institucijama, potpuno novog akta koji zamjenjuje dosadašnji zakon mijenjan osam puta.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac pojasnio je da se prijedlogom:
• u hrvatsko zakonodavstvo prenose tri nedavno izmijenjene europske direktive o kapitalnim zahtjevima; • proširuju nadzorne ovlasti nad podružnicama banaka iz trećih zemalja i uvode sankcije za njihovo nepoštivanje; • u bonitetni okvir prvi put uključuju okolišni, društveni i upravljački rizici (ESG); • postavlja jedinstvena europska pristupna točka (ESAP) za objavu podataka; • preciznije uređuje tretman koncentracijskog rizika prema središnjim drugim ugovornim stranama.
Ključna namjera vlade je, naglasio je Primorac, „povećati otpornost bankarskog sustava i ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja” te istodobno u bankarska pravila ugraditi održivost.
Jača se i potrošačka zaštita. Banke će morati:
• pravodobno davati predugovorne informacije; • redovito objavljivati i ažurirati parametre promjenjive kamatne stope; • jednom godišnje slati obavijesti klijentima; • izraditi interne metodologije za strukturu naknada koje nude potrošačima i dostavljati ih Hrvatskoj narodnoj banci.
Ako Sabor usvoji prijedlog, Hrvatska će dobiti suvremeni, cjelovit zakon koji je usklađen s najnovijim europskim standardima i strožim pravilima održivog poslovanja.
