Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) otvorio je raspravu među poljoprivrednicima diljem Hrvatske. Iako dokument naizgled donosi niz tehničkih korekcija, njegove bi odredbe mogle ozbiljno pogoditi proizvođače koji obrađuju zemljište bez čvrstog pravnog temelja.
Najvažnija novost je mogućnost da se umjesto vlasničkog lista ili ugovora o zakupu privremeno preda izjava ovjerena kod javnog bilježnika. Tom izjavom poljoprivrednik jamči da je pokušao regulirati odnos s vlasnikom zemljišta, čime se izbjegava trenutačno brisanje parcela iz ARKOD-a. No rješenje je privremeno: do 31. prosinca 2025. svi moraju dostaviti valjane dokaze, inače će njihove parcele nepovratno nestati iz sustava i automatski će izgubiti pravo na potpore.
Problem naslijeđenih parcela
U Dalmaciji brojni maslinari i vinogradari desetljećima obrađuju zemljište na temelju naslijeđa, često bez dovršenih ostavinskih postupaka. Jedna parcela katkad ima desetak suvlasnika, od kojih su mnogi u inozemstvu ili nisu svjesni vlasništva. Bez urednih papira ulazak u ARKOD i pristup državnim potporama gotovo je nemoguć.
Sličan se scenarij odvija u dolini Neretve. Značajan dio mandarina zasađen je na državnom zemljištu s isteklim ili nikad potpisanim ugovorima o zakupu. Bez potvrde lokalnih vlasti ili novog ugovora, te bi plantaže mogle ispasti iz evidencije, što bi izravno ugrozilo prihode stotina obitelji.
Tehničke, ali ključne izmjene
- Nova definicija jarka mijenja način označavanja granica parcela.
- Površina pod navodnjavanjem priznat će se samo ako je najmanje 30 % parcele povezano s javnim sustavom, što bi moglo smanjiti broj hektara koji ostvaruju dodatne potpore.
- Uvode se nove šifre uporabe zemljišta, pa poljoprivrednici moraju pažljivo provjeriti je li svaka kultura pravilno klasificirana.
- Kontrola se pojačava satelitskim snimkama i terenskim pregledima; u slučaju nesklada prednost ima ono što je vidljivo iz zraka.
- Agencija može zatražiti geotagirane fotografije, što donosi dodatnu administraciju, ali i veću transparentnost.
Tko dobiva, tko gubi?
Država očekuje jasnije vlasničke odnose, usklađenost s europskim pravilima i smanjenje nelojalne konkurencije. Poljoprivrednici koji već imaju čiste papire dugoročno bi mogli profitirati. No za dalmatinske maslinare, vinogradare i proizvođače mandarina prijedlog predstavlja utrku s vremenom. Ako do kraja 2025. ne pribave potrebnu dokumentaciju, 2026. bi ih mogao dočekati val brisanja parcela i gubitak potpora.
Hoće li se sudovi, lokalne vlasti i država uspjeti prilagoditi i pomoći poljoprivrednicima da legaliziraju proizvodnju, ostaje otvoreno. Sigurno je tek da pravilnik nije kozmetička, već sustavna promjena koja bi mogla preoblikovati hrvatsku poljoprivredu – posebno u regijama koje proizvode maslinovo ulje, vino i mandarine, strateške proizvode domaće agrikulture.