Hrvatski javni zdravstveni sustav tone u dugove, dok privatne klinike bilježe rast prihoda – čak i kad najveći dio posla obavljaju po cijenama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Glavne brojke • Privatni sektor čini tek 4,87 % ukupnog zdravstvenog proračuna, iako povremeno usluge koristi 47 % stanovništva, dok se potpuno na njega oslanja samo 2 % građana. • Jedanaest privatnih klinika lani je kroz ugovore s HZZO-om prihodovalo 62,7 milijuna eura. • Pedeset vodećih privatnih ustanova ostvarilo je ukupno 344 milijuna eura prihoda; krapinskotoplička Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena sklopila je s HZZO-om ugovor vrijedan gotovo 20 milijuna eura, što čini većinu njezinih prihoda.
Zašto su bolnice u minusu? Sveučilišna profesorica Dagmar Radin podsjeća da HZZO "donosi odluke bez dogovora, a kasni s plaćanjem odobrenih limita", što državne ustanove gura u dug. Primjer su bolnički laboratoriji zatvoreni zbog potresa; bolnice koje su preuzele njihov posao mjesecima su čekale povećanje limita.
Međutim, Radin podcrtava da ključni problem nije tarifni sustav: "Javno zdravstvo nije samo proračunska stavka, već javno dobro", ističe, dodajući da je najveća prepreka "politička umreženost zdravstvenih ustanova", uz liječnike koji paralelno rade privatno. Prema njezinu mišljenju, "sustav baziran na solidarnosti jako dobro funkcionira" – ali poslovanje unutar njega treba urediti.
Privatnici traže veći kolač Dok državne bolnice čekaju novac, privatnici zagovaraju potpuniju integraciju u sustav. Ortoped Nikola Čičak, ravnatelj specijalne bolnice Akromion, poručuje da po postojećem HZZO-ovu cjeniku "teško može preživjeti" i stoga se oslanja pretežito na samoplaćajuće pacijente. Model u kojem bi privatnici radili po tržišnim cijenama, tvrde, skratio bi liste čekanja.
Hoće li reforma krenuti tim smjerom? Trenutačna ministrica zdravstva zasad ne najavljuje drastične promjene: javni sustav ostaje prioritet, a tržišni pristup – barem za sada – čeka bolju političku volju.
