Odnosi Azerbajdžana i Rusije ušli su u najdublju krizu od raspada SSSR-a nakon što je ruska sigurnosna služba FSB krajem lipnja u Jekaterinburgu usmrtila azerbajdžansku braću Zijaddina i Huseina Safarova.
Azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova uručilo je Moskvi službenu prosvjednu notu, optužujući FSB za „ubojstvo i zlostavljanje“ svojih državljana. Bakuski forenzičari tvrde da Safarovi „nisu umrli prirodnom smrću“, već su bili brutalno pretučeni, s višestrukim lomovima kostiju i unutarnjim krvarenjem.
Iz Bakua – lov na Ruse Samo nekoliko dana poslije, 1. srpnja, azerbajdžanska policija uhitila je osam ruskih državljana pod optužbama za krijumčarenje droge iz Irana i kibernetički kriminal. Sabailski sud odredio im je četveromjesečni pritvor, a fotografije iz sudnice prikazuju ih s modricama i krvavim ranama.
Istraživački portal iStories otkrio je da su trojica uhićenih – Anton Dračev, Dmitrij Bezugli i Sergej Sofronov – pobjegli iz Rusije kako bi izbjegli mobilizaciju za rat u Ukrajini. Prema podacima azerbajdžanskog MUP-a, dio su dviju organiziranih skupina koje su paralelno vodile ilegalne online operacije.
Zelenskijev poziv Alijevu Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je 1. srpnja azerbajdžanskog čelnika Ilhama Alijeva, izrazio sućut zbog ubojstva Safarova i dogovorio skori sastanak međuvladine komisije u Bakuu. Kijev je istodobno pooštrio retoriku prema Moskvi i stavio ruske novinare Igora Kartavihova i Jevgenija Belousova na popis nepoželjnih osoba zbog „širenja ratne propagande“.
Stariji ranjeni odnosi Sadašnja eskalacija nije izoliran slučaj. Napetosti traju još od prosinca 2024., kada je ruska protuzračna obrana srušila putnički avion azerbajdžanske tvrtke AZAL. Neovisni portali Minval.az i The Insider objavili su navodnu bilješku ruskog zapovjednika Dmitrija Paladičuka, koji priznaje da su projektili ispaljeni „preko telefona“, iako zbog guste magle letjelica nije bila vidljiva.
Bakuska vlada sada tvrdi da su „ubojstvo Safarova i nedavni napadi na ruske državljane dio istog obrasca nekažnjene agresije“, dok Kremlj optužuje Azerbajdžan za „neutemeljene provokacije“. Službena Moskva zasad nije reagirala na prosvjednu notu, ali diplomati upozoravaju da bi uzvratne mjere mogle dodatno destabilizirati Kavkaz, gdje se interesi obiju zemalja već dugo preklapaju.
Promatrači ocjenjuju da su posljednji incidenti doveli dvije bivše sovjetske republike na najopasniji rub sukoba u tri desetljeća, a regionalni akteri pažljivo prate hoće li se verbalni rat pretvoriti u otvoreni obračun.
