Cijene nafte na svjetskim burzama prošloga su tjedna pale drugi put zaredom, približno 3 %, spustivši se na najnižu razinu od svibnja.
• U Londonu je barel završio na 62,73 dolara, što je 2,8 % manje nego tjedan ranije. • Na američkom tržištu cijena je kliznula 3,2 %, na 58,90 dolara.
Ključni razlozi pada:
-
Novi udar carinama – Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je da od 1. studenoga uvodi dodatne 100-postotne carine na kinesku robu te ograničenja izvoza strateškog softvera prema Kini. Time je, kako je obrazložio, odgovorio na „izuzetno agresivan trgovinski stav Pekinga” i otklonio potrebu za planiranim sastankom s predsjednikom Xijem Jinpingom.
-
Potencijalni usporeni rast potražnje – Zaoštravanje trgovinskog rata podgrijalo je strahovanja da će globalno gospodarstvo usporiti, smanjujući potrošnju energenata.
-
Primirje u Gazi – Potpisani sporazum Hamasa i Izraela o prekidu vatre, puštanju talaca i povlačenju izraelskih snaga otvara mogućnost normalizacije prometa kroz Crveno more i Sueski kanal, što ublažava premiju rizika na Bliskom istoku.
-
Viša proizvodnja OPEC-a – Organizacija zemalja izvoznica nafte i partneri odlučili su i u studenome povećati isporuke za dodatnih 137 tisuća barela dnevno, ponavljajući listopadsko proširenje ponude.
„Niz čimbenika izazvao je pad cijena nafte, pri čemu je Trumpova najava velikih carina tek posljednji u nizu. Tu su i povećanje proizvodnje OPEC-a, jača proizvodnja u obje Amerike te smanjenje geopolitičkih rizika nakon sporazuma o primirju u Gazi”, sažima analitičar Andrew Lipow iz tvrtke Lipow Oil Associates.
Pitanje za potrošače sada glasi – hoće li pojeftinjenje sirove nafte ubrzo pratiti i pad cijena goriva na crpkama. Povijesno gledano, korekcija na veleprodajnim tržištima prelije se na maloprodajne cjenike s nekoliko tjedana odgode, no konačni iznos ovisi i o tečaju dolara, poreznom opterećenju i trgovačkim maržama.
