Višetjedna blokada saveznog proračuna u Washingtonu – koja je s 41 danom već najdulja u povijesti Sjedinjenih Država – mogla bi se okončati u srijedu. Dok pregovarači traže izlaz, tržišta energenata osjećaju nervozu: programi bez financiranja koče rad agencija, usporava se zapošljavanje, izostaju ključni makropodaci, a zračni promet bilježi poremećaje.
Među analitičarima prevladava stav da se prethodna zatvaranja nisu dramatično prelila na cijene, no ovakva dugotrajnost iscrpljuje raspoloženje ulagača. Posljedice se osjećaju upravo na robnim burzama, gdje dominiraju nafta, metali, hrana i gnojiva – temelj međunarodne razmjene.
Tko drži ključeve robne trgovine
Unatoč sve glasnijim najavama energetske tranzicije, sirovine ostaju srce globalnog poslovanja. Deset najvećih izvoznika robnih sirovina trenutno su:
- Kina – 910 milijardi USD
- Sjedinjene Države – 870 milijardi USD
- Rusija – 755 milijardi USD
- Australija
- Saudijska Arabija
- Brazil
- Kanada
- Indija
- Indonezija
- Norveška
Izostanak bilo koje članice Europske unije s popisa naglašava koliko su energenti i metali strateški presudni u novom gospodarskom poretku. Energija, minerali i poljoprivreda zajedno premašuju 10 bilijuna USD godišnje vrijednosti, a čak 70 % te svote koncentrirano je u samo dvadeset država.
Kombinirana dominacija Kine i SAD-a oslikava sjecište industrijske potražnje i resursne moći. Istodobno, tradicionalni izvoznici poput Australije, Saudijske Arabije i Brazila bilježe rekordne trgovinske viškove, dok sve značajniju ulogu preuzimaju Indija i Indonezija koje dugoročno preoblikuju lance opskrbe energijom i ključnim mineralima.
Ishod američkog proračunskog zastoja zato pomno prate i proizvođači i potrošači širom svijeta: eventualni dogovor mogao bi brzo vratiti dio izgubljenog povjerenja, no svaki novi dan neizvjesnosti dodaje pritisak na cijene nafte i plina – robnih aduta na kojima se i dalje vrti globalna ekonomija.