Bugarska se vlada našla pod sve žešćim pritiskom zbog kontinuiranog kašnjenja u proširenju državnog programa neonatalnog probira. Još početkom 2024. ministarstvo zdravstva obećalo je da će postojećem paketu od samo tri testa (fenilketonurija, kongenitalna adrenalna hiperplazija i kongenitalni hipotireoidizam) dodati probir na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA), cističnu fibrozu te teške kombinirane imunodeficijencije.
• U proteklih godinu i pol dana probir nije ni započeo, premda su ugovori za reagense potpisani još u srpnju 2025. • Zbog zastoja je više od 70 000 novorođenčadi propustilo testiranje. • Ministar zdravstva Silvi Kirilov priznao je u parlamentu da sredstva još nisu odobrena. Riječ je o 500 000 €, što je tek djelić planiranog porasta zdravstvenog proračuna – s 4,3 mlrd € u 2025. na 5,4 mlrd € u 2026. (+25 %).
Oporbeni zastupnici ističu da svako odgađanje smanjuje šanse za pravodobno liječenje. U Bugarskoj danas živi nešto više od 200 osoba s cističnom fibrozom, a prosječni životni vijek nakon pojave simptoma iznosi tek 13 godina, nasuprot gotovo 40 u EU. SMA i teške imunodeficijencije također imaju mnogo bolju prognozu ako se otkriju u prvim tjednima života.
Brojke dodatno naglašavaju zaostatak: Italija novorođenčad testira na 49 poremećaja, Njemačka na 16, dok Bugarska službeno pokriva samo tri. Iako je stopa dojenačke smrtnosti od 2014. do 2022. pala s 7,6 na 4,8 umrlih na 1 000 živorođenih, zemlja i dalje spada među najlošije u EU, odmah iza Rumunjske, Slovačke i Malte. Najviše smrti događa se između 28. dana i prve godine života – razdoblju u kojemu bi pravovremeni probir mogao presudno pomoći.
Parlament bi do kraja godine trebao glasati o novom proračunu. Oporba najavljuje da će inzistirati na uključivanju sredstava za probir i podsjeća da je riječ o simboličnom iznosu u odnosu na ukupne rashode, ali o ključnoj investiciji u zdravlje najmlađih.