Europske prijestolnice intenzivirale su diplomatske kontakte uoči najavljenog susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina i posebnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa, Stevea Witkoffa.
Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je nakon videokonferencije s čelnicima Ukrajine, Francuske, Ujedinjene Kraljevine i Poljske da „nikakav mir ne može biti nametnut iza leđa Ukrajinaca i Europljana” te da se „jedinstvo Europske unije i NATO-a ne smije dovoditi u pitanje”. Istaknuo je i „posebnu odgovornost velikih europskih zemalja, uključujući Njemačku i Poljsku, da spriječe bilo kakvo cijepanje Europe”.
Merz je u Berlinu ugostio poljskog premijera Donalda Tuska, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron u Parizu primio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Oba dvojca prethodno su razgovarala s Witkoffom i ukrajinskim pregovaračem Rustemom Umerovim.
Tusk je poručio da su Europljani „jednoglasni” u nastavku potpore Kijevu. Potreba za čvrstim stavom dolazi u trenutku kad ruske snage bilježe najveći teritorijalni pomak u godinu dana, prema analizi Instituta za proučavanje rata.
Istodobno, Zelenski se kod kuće suočava s korupcijskim skandalom u kojemu je ostavku morao podnijeti moćni šef njegova kabineta Andrij Jermak.
Šefica europske diplomacije Kaja Kallas upozorila je da pritisak mora biti usmjeren na agresora: „Ako želimo da ovaj rat ne eksplodira ponovno za nekoliko godina, moramo sav pritisak staviti na Rusiju.” Podržala je ideju korištenja zamrznute ruske imovine za reparacijski zajam Ukrajini, usprkos protivljenju Belgije u kojoj se nalazi najveći dio tih sredstava. Bruxelles, tvrdi Kallas, treba dijeliti eventualni rizik, a aktiviranje imovine „ojačalo bi pregovaračku poziciju i Kijeva i EU-a”.
