Kada prođe kroz metar-debele dovratnike nekadašnje nuklearke Emsland, posjetitelj kao da ulazi u muzej visoke tehnologije: telefonske govornice umjesto Wi-Fija, dizalo koje pokazuje nadmorsku visinu, a ne katove. U halama u kojima se od 1988. do 2023. raspolavljalo atome danas tutnje pile koje reaktor pretvaraju u metalni otpad.
Od Fukushime do preokreta javnog mnijenja • Godine 2011. čak 88 % Nijemaca tražilo je ubrzani izlazak iz nuklearne energije; 2023. ih 59 % tvrdi da je to bila pogreška, a 2025. anketna većina (55 %) podupire povratak reaktora. • Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je gašenje „strateškom pogreškom“, a kancelar Friedrich Merz „teškom strateškom pogreškom“ – ali danas kaže da je odluka „nepovratna“.
Zašto bi povratak bio težak
- Tehnički zahvati: u Emslandu je već izrezan poklopac tlačnog posuda reaktora od 109 tona. „Nitko ga u Njemačkoj više ne može izraditi“, tvrdi voditelj razgradnje Andreas Friehe.
- Kadrovi: operateri i nadzornici reaktora raspršili su se u druge sektore.
- Licencije: svim je reaktorima istekla dozvola za komercijalni rad; za svako ponovno pokretanje bila bi potrebna nova, višegodišnja procedura.
- Politika: SPD, koalicijski partner demokršćana, kategorički odbacuje povratak. Ministarstvo okoliša odbija „hipotetske scenarije“.
Argumenti za pokušaj povratka • Tri najnovije ugašene jedinice (Emsland, Neckarwestheim 2, Isar 2) mogle bi godišnje dati oko 32 TWh – struje dovoljno za devet milijuna kućanstava. • Udruženje KernD drži da je do određene točke razgradnje jeftinije obnoviti stare blokove nego graditi nove te preporučuje paralelni razvoj malih modularnih reaktora (SMR-ova). • Američki Westinghouse tvrdi da bi mogao isporučiti novi poklopac reaktora „bez poteškoća“. • Čelnik Međunarodne energetske agencije Fatih Birol traži „trijezan drugi pogled“: i jedan vraćeni blok bio bi „važan dobitak za Njemačku“.
Što bi bilo potrebno Prema procjeni KernD-a: • 2026.: Bundestag mora većinom izbaciti rečenicu o gašenju iz Zakona o atomskim energijama. • 2027.–2028.: odabir lokacija, prilagodba propisa i formiranje novih pogonskih tvrtki. • Do 2029.: prikupljanje investitora i ugovora o preuzimanju energije. • 2031.–2033.: mogući povratak prvih reaktora na mrežu – prije nego što Emsland bude potpuno razmontiran.
Međutim, svako novo odgađanje podiže trošak. „Svaki dodatni dan demontaže otežava i poskupljuje projekt“, upozorava demokršćanin Andreas Lenz.
Dok Poljska gradi prvu nuklearku na Baltičkom moru, Njemačka zbraja 800 000 tona otpada iz Emslanda i ostalih 32 bloka. Za sada, u srži problema ne leže ni čelik ni uran nego – politička volja.
