Manje od 15 posto stanovnika u 862 europska grada ima odgovarajući pristup drveću, hladu i zelenim površinama, pokazuje novo istraživanje Europske komisije i Sveučilišta u Kopenhagenu objavljeno u stručnom časopisu Nature Communications.
Autori su na temelju satelitskih snimki i socioekonomskih podataka izračunali koliko gradovi zadovoljavaju načelo „3-30-300”. Smjernica preporučuje da svaki stanovnik iz svog doma vidi barem tri odrasla stabla, da krošnje pokrivaju 30 posto četvrti te da svakom građaninu park, šuma ili javni vrt budu udaljeni najviše 300 metara.
Ključni nalazi: • Kućanstva s višim dohotkom u prosjeku žive u četvrtima s daleko više zelenila nego ona s niskim primanjima. • Gradovi na bogatijem sjeverozapadu Europe dvostruko češće ispunjavaju „3-30-300” standarde od gradova na jugu i istoku kontinenta. • Stanovnici Helsinkija, Münchena i Krakova lakše pronalaze park ili drvorede nego građani Atene, Perpignana ili Córdobe.
Znanstvenici upozoravaju da klimatske promjene i degradirani ekosustavi pojačavaju toplinske valove u gradovima, dok zagađenje zraka i buke ostaje kroničan problem. Više drveća moglo bi ublažiti obje prijetnje, no trenutačna raspodjela zelenila produbljuje društvene razlike.
Pravila Europske unije obvezuju države članice da do 2030. spriječe neto gubitak urbanog zelenila i krošnji, a potom započnu s njihovim postupnim povećanjem. Novo istraživanje pokazuje koliko je taj cilj, unatoč ambicijama, još uvijek daleko od ostvarenja.