Bruxelles se suočava s neočekivanim valom dopisa koje, čini se, sastavljaju napredni chatbotovi. Razina prijava, žalbi i projektnih prijedloga toliko je porasla da ključne institucije Europske unije već traže načine kako preživjeti administrativni tsunamij.
• 54 % više žalbi u samo godinu dana Europska pučka pravobraniteljica zabilježila je skok od čak 54 posto pritužbi u 2025. godini u odnosu na prethodnu. „Vjerujemo da je taj porast dijelom posljedica AI-alata koji korisnicima sugeriraju naš ured kad traže pomoć u vezi s administracijom EU”, pojasnila je glasnogovornica ureda Honor Mahoney. Institucija je zato zaposlila posebnog stručnjaka za AI i osnovala radnu skupinu koja istražuje može li tehnologija pomoći i njihovoj strani pulta – uz obavezni ljudski nadzor pri svakoj odluci.
• Regulatori privatnosti zatrpani kvalitetnim, ali serijskim podnescima Predsjedateljica Europskog odbora za zaštitu podataka, Finkinju Anu Talus, posebno zabrinjava „sve veći broj AI-generiranih pritužbi” koje su, kako kaže, „vrlo kvalitetno napisane”. Problem je što se takve prijave mogu sastaviti u manje od pet minuta, dok službeniku treba višestruko više vremena da ih temeljito prouči. Budući da su tijela za zaštitu podataka zakonom obvezana obraditi svaku zaprimljenu žalbu, Talus priznaje da će „trebati pronaći rješenje” kako ne bi došlo do zagušenja sustava.
• Znanstveni program Horizon Europe pod navalom projekata Utjecaj umjetne inteligencije osjeti se i u programu Horizon Europe, vrijednom 95 milijardi eura, koji financira istraživanja i inovacije. Glasnogovornik Europske komisije Maciej Berestecki potvrđuje „primjetan rast broja prijedloga”, djelomično zahvaljujući „sve dostupnijim AI-alatima za pisanje”. Posebno se ističu dva natječaja Europskog vijeća za inovacije – jedan o fizičkoj umjetnoj inteligenciji, drugi o zamjeni pokusa na životinjama – za koje je pristigao neuobičajeno velik broj prijava, pa se sada analizira koliki je udio nastao uz pomoć chatbota.
• Sustav traži nove protumjere Administracija EU već dogovara promjene internih procedura, dodatnu automatizaciju i pojačanu edukaciju službenika. Pravobraniteljica uvodi algoritme za preliminarno razvrstavanje dopisa, dok se regulatori privatnosti dogovaraju o zajedničkim smjernicama za filtriranje očito neutemeljenih ili dupliciranih zahtjeva.
Iako tehnologija olakšava građanima pristup institucijama, pokazuje se da i najmoderniji državni aparat ostaje ranjiv kada svatko uz nekoliko klikova može poslati savršeno oblikovanu – ali i često rutinski generiranu – predstavku. U Bruxellesu sada hitno traže ravnotežu između prava na pritužbu i zaštite službenika od digitalnog preopterećenja.