Više od 70 organizacija za građanske slobode, prava žena, queer zajednicu, radnike i migrante uputilo je pismo Marku Zuckerbergu sa zahtjevom da Meta hitno odustane od namjere da u Ray-Ban i Oakley pametne naočale ugradi sustav prepoznavanja lica pod internim nazivom „Name Tag”.
Prema internim dokumentima, Meta razmatra dvije verzije funkcije: užu, koja bi prepoznavala samo osobe s kojima je korisnik već povezan na Facebooku ili Instagramu, i širu koja bi mogla identificirati svakoga tko ima javni račun na Meteinim platformama. Koalicija tvrdi da se tako otvara put za „tiho” prikupljanje identiteta prolaznika bez njihova znanja ili pristanka, čime se ugrožavaju žrtve obiteljskog nasilja, migranti, prosvjednici i svi koji žele anonimnost u javnom prostoru.
Udruge upozoravaju da problem ne može riješiti nikakva opcija isključivanja, signalna lampica ni dizajnerska kozmetika te od Mete traže da:
• javno objavi svaki poznati slučaj zlouporabe postojećih naočala u uhođenju ili zlostavljanju; • otkrije eventualnu suradnju s američkim saveznim agencijama poput ICE-a i CBP-a; • prije bilo kakve biometrijske nadogradnje konzultira neovisne stručnjake i civilno društvo.
U pismu Zuckerbergu navodi se kako „ljudi moraju moći kretati se svakodnevicom bez straha da ih uhoditelji, prevaranti, zlostavljači ili državni agenti nevidljivo identificiraju i povezuju s golemom količinom podataka o njihovu životu”. Koalicija je Metein plan da lansiranje tempira u „dinamičnom političkom okruženju” – kada bi se, prema internom memorandumu, udruge navodno bavile „drugim brigama” – nazvala „odvratnim ponašanjem” i optužila tvrtku za iskorištavanje rasta autoritarnih trendova.
Elektronički centar za zaštitu privatnosti (EPIC) već je zatražio od američke Savezne trgovinske komisije i državnih tužiteljstava da blokiraju „Name Tag”, upozorivši da bi stvarno-vremensko prepoznavanje lica zauvijek izbrisalo pojam anonimnosti u javnosti.
Meta je 2021. ukinula funkciju automatskog označavanja lica na Facebooku i obrisala više od milijardu biometrijskih predložaka nakon niza skupih tužbi. Do danas je za povrede privatnosti povezane s prepoznavanjem lica isplatila oko 2 milijarde dolara nagodbi u Illinoisu i Teksasu, a 2019. je američkoj FTC-u platila rekordnih 5 milijardi dolara kazne. Pritisak sudova se nastavlja: porota u Los Angelesu nedavno je presudila da su Meta i YouTube nemarno dizajnirali svoje platforme i dosudila ukupno 6 milijuna dolara odštete u prvom velikom procesu vezanom uz ovisnost o društvenim mrežama.
Meta i EssilorLuxottica, proizvođač Ray-Ban i Oakley naočala, zasad nisu javno odgovorili na zahtjeve koalicije.
