Rat na Bliskom istoku neočekivano je učvrstio položaj britanskog premijera Sir Keira Starmera unutar Laburističke stranke, ali istodobno mu prijeti da uruši gospodarsku strategiju na kojoj počiva njegova vlada.
Dok krhko primirje pred raspadom visi o koncu, pobuna protiv Starmerova vodstva nakon lokalnih izbora 7. svibnja – za škotski i velški parlament te engleska gradska vijeća – sve je manje vjerojatna. Mnogi laburistički zastupnici ocjenjuju kako „ovo nije trenutak za dodatnu nestabilnost” i teško da bi zamjenica premijera Angela Rayner ili bilo tko drugi bolje upravljao krizom.
Međutim, spasonosni učinak rata mogao bi biti kratkog vijeka. Vlada se već suočava s posljedicama:
• Inflacija bi, umjesto prema ciljanih 2 %, mogla ostati bliže 3 %. • Kamatne stope ne padaju očekivanom brzinom, a hipotekarne kamate ponovno rastu. • Troškovi državnog zaduživanja poskupjeli su, „pojedajući” velik dio nedavnog fiskalnog prostora od 23,6 milijardi funti koji je objavila ministrica financija Rachel Reeves.
Spora reakcija, narušeni odnosi
London je kasnio s upućivanjem ratnog broda u Sredozemlje, čime je naljutio Cipar, UAE i Jordan. Odnosi s Washingtonom dodatno su zahladili nakon što je američki predsjednik Donald Trump napao Starmera zbog početnog odbijanja da američki zrakoplovi polijeću s britanskih baza. Bijeli zid povjerenja – takozvani „special relationship” – sada je toliko napuknuo da dužnosnici Whitehalla strahuju za obavještajnu suradnju.
Kod kuće, premijer zasad politički profitira: birači ne žele novu bliskoistočnu avanturu i cijene spremnost da se suprotstavi Trumpu. No cijena energije brzo podsjeća na drugu stranu medalje.
Skupa energija, malo manevarskog prostora
Regulator Ofgem najavljuje poskupljenje struje od 1. srpnja. Država bi za zamrzavanje računa trebala izdvojiti oko 6 milijardi funti – novac koji se ne uklapa u Reevesina stroga fiskalna pravila. Veći paket od 10 milijardi, na kakav je dio kabineta spreman bude li rat potrajao, mogao bi tržišta natjerati da dodatno podignu prinose na britanske obveznice.
S obzirom na to da su rezovi potrošnje politički neprihvatljivi, kabinet već šapuće o novom porezu za obranu, što bi prekršilo predizorno obećanje iz 2024. da se stope poreza na dohodak neće dizati.
Rizik od biračkog revoltа
Građani će svoj sud o skupoći života izreći već 7. svibnja. Ako gorivo nastavi poskupljivati, vlada će teško progurati i planirano povećanje trošarine na benzin od 1 penija po litri u rujnu.
Zato se na Downing Streetu rađa paradoks: Starmeru treba brzo okončanje sukoba kako bi ograničio gospodarsku štetu, ali i dovoljno dug rat da ušutka unutarstranačke kritičare. Koliko dugo će taj balans trajati, ovisit će daleko više o događajima u Teheranu i Washingtonu nego u Westminsteru.
