BRUXELLES – Europska komisija razmatra hoće li Srbiji obustaviti do 1,5 milijardi eura pretpristupnih sredstava zbog, kako navodi, ozbiljnog demokratskog nazadovanja i upornog zbližavanja Beograda s Moskvom.
„Sve smo zabrinutiji zbog onoga što se događa u Srbiji – od zakona koji osporavaju neovisnost pravosuđa do obračuna s prosvjednicima i ponovljenog miješanja u rad neovisnih medija”, izjavila je povjerenica za proširenje Marta Kos. Komisija, dodala je, trenutačno provjerava ispunjava li kandidatkinja i dalje uvjete za isplatu sredstava iz EU-ovih financijskih instrumenata.
Četvero visokih dužnosnika uključenih u politiku proširenja potvrdilo je da unutar Komisije jača pritisak da se isplate zamrznu. Kritike osobito izaziva paket zakona kojim se preuređuje sudbeni sustav i mijenja način imenovanja sudaca i tužitelja – potez koji je Kos nazvala „ozbiljnim korakom unatrag” za Srbiju.
Nezavisno mišljenje Venecijanske komisije o spornim izmjenama očekuje se krajem mjeseca. Dvoje europskih dužnosnika signaliziralo je da bi upravo taj stav mogao biti okidač za službenu odluku o zamrzavanju sredstava. „Srbija mora uskladiti svoje zakone s preporukama Venecijanske komisije”, poručila je Kos.
Beograd tvrdi da je spreman postupiti po nalazima stručnjaka. „Siguran sam da do suspenzije neće doći i da ne odustajemo od punopravnog članstva u EU-u”, izjavio je srbijanski veleposlanik pri Uniji Danijel Apostolović te dodao da Srbija „jasno komunicira” kako će preporuke Venecijanske komisije provesti „čim ih zaprimimo”.
EU je od 2021. do 2024. Srbiji dodijelio više od 586 milijuna eura bespovratnih sredstava, a dodatnih 1,5 milijardi čeka na provedbu reformi. Od 2000. do danas Beograd je iz Bruxellesa primio više od 7 milijardi eura pomoći i ulaganja, dok je istodobno njegovao bliske veze s Moskvom.
Direktorica regionalne nevladine organizacije za ljudska prava Sofija Todorović upozorila je da su sloboda medija i vladavina prava u Srbiji na „aparatu za održavanje života” te pozvala Komisiju da reagira „prije nego što zavlada potpuni mrak”.
Strpljenje Bruxellesa dodatno je načeto krajem prošle godine oštrim izvješćem o napretku u pristupnim pregovorima, u kojem je zabilježen povratak nazad te „anti-EU retorika na najvišim razinama” srpske politike. Napetosti su eskalirale u prosincu kada je predsjednik Aleksandar Vučić ignorirao samit EU-Zapadni Balkan, žaleći se na spori tempo pregovora.
Prošlomjesečni izvještaji o nasilju i nepravilnostima na lokalnim izborima, kao i policijska racija na sveučilištu tijekom koje je došlo do sukoba s nekoliko stotina studenata, prema riječima jednog europskog dužnosnika, bili su „točka preokreta” za stroži stav Komisije.
„Kao zemlja kandidat, očekujemo i da se Srbija uskladi s našom zajedničkom vanjskom politikom”, zaključila je Kos, ne imenujući izravno Rusiju, ali jasno aludirajući na beogradsku suradnju s Kremljem.
