Makarski restorani i kafići ove su sezone zabilježili pad potrošnje od oko 20 % u odnosu na prošlu godinu, unatoč gotovo popunjenim kapacitetima i milijuntom noćenju zabilježenom 5. kolovoza. Ugostitelji pad objašnjavaju poskupljenjima u cijeloj Europi i slabljenjem kupovne moći glavnih emitivnih tržišta.
„Istina, ova sezona je za 20 posto lošija nego prošla, a cijene smo povećavali tek 1. kolovoza i to kavu za 50 centi ili hranu za jedan euro”, kaže osoblje iz objekta „Tramuntana” i primjećuje da grad u 23 sata više nije pun kao ranijih ljeta.
Hrvoje Kapulica, vlasnik restorana „Berlin” i „Dinner‘s Delight”, ističe kako je studenata i mlađih gostiju sve manje, a tradicionalno brojni Nijemci sve češće ostaju u apartmanu: „Nijemci koji su iznajmili smještaj rekli su da ne mogu doći na večeru u restoran svaku večer, već kuhaju u apartmanu i svi pitaju lokacije Lidla i Kauflanda.”
Sličnu sliku daje i konobar restorana „Ankora” Manuel Erceg: „Prijašnjih godina smo imali bar tri ture večere i kuhinja je radila iza ponoći, a ove sezone tek jednu koja završi najkasnije do 22 sata.” Gosti, dodaje, pola sata proučavaju jelovnike, snimaju ih mobitelom i na kraju često naruče samo osnovno, nerijetko bez pića.
Vlasnik „Nocturna” Ivan Jezidžić navodi da su cijene hrane ostale iste kao lani, ali da se prosječan broj posjeta smanjio sa četiri na jedva jedan tijekom petodnevnog boravka. „Ove sezone najbolje su prošli trgovački lanci”, zaključuje.
Dok većina muku muči s manjkom potrošnje, Marko Roso iz „Skywalk Cabrio toura” tvrdi da mu je poslovanje nepromijenjeno jer dnevno vozi jednu do dvije ture na Biokovo i nije dizao cijene. Gosti mu se, kaže, žale na visoke cijene plažnih sadržaja – od ležaljki do sladoleda – ali uglavnom krive strane vlasnike sezonskih objekata.
Ugostitelji se slažu da je sve veća izgradnja apartmana dovela do toga da turisti češće jedu „kod kuće”, a da razlika u potrošnji postaje sve vidljivija: na istim plažama sada leže i oni koji plaćaju hotelsku sobu 1 000 eura i oni koji za noćenje izdvoje simboličnih 50 eura. Ovakav masovni, ali štedljiv turizam, upozoravaju, mogao bi postati novo normalno ako se trend ne preokrene.
