Grad Dubrovnik i rent-a-car agencije nalaze se u pravnom klinču zbog čak 29 milijuna eura nagomilanih kazni izdanih prošle godine za neovlašten ulazak vozila u zonu posebnog režima oko povijesne jezgre.
Sporne brojke
- Više od 30 000 prekršajnih naloga već je poslano, a naplaćeno je tek oko 400 000 eura.
- Za pravnu osobu kazna iznosi 1 320 eura, uz dodatnih 260 eura za odgovornu osobu; obrtnici plaćaju 660, a fizičke osobe 260 eura.
- Ukupan „ceh” za rent-a-car sektor: oko 29 milijuna eura, odnosno 16 000 kazni.
Gradonačelnik Mato Franković tvrdi da su gradski pravnici dobili nalog pronaći „pravnu formu” za nagodbu: „Postoji mogućnost sudske nagodbe… Nije nam cilj da itko propadne, ali istovremeno se mora platiti prekršaj.”
Pravna dvojba Odvjetnik Bojan Lujak upozorava da zakon ne poznaje izvansudsku nagodbu nakon što je izdan obvezni prekršajni nalog: „Nakon otpreme nalog dobije svoj ‘život’. Grad ga više ne može povući, a okrivljenik može samo prigovoriti ili platiti u roku od osam dana.” Po njemu, sporazum je moguć jedino za naloge koji još nisu otpremljeni.
Tko stvarno plaća? Vlasnici lokalnih agencija odbijaju ideju da tvrtke odgovaraju za prekršaje klijenata. Ugovori jasno prebacuju trošak na vozača, a teret dokazivanja krivnje ostaje na Gradu ako agencija odbije priznati odgovornost.
Dodatni teret za proračun Samo ispis i slanje naloga – 150 000 stranica koje tiska Cetis – već znatno košta gradsku blagajnu. Ako svaka od tisuća adresiranih kazni završi na sudu, Dubrovnik riskira i goleme sudske troškove.
Što dalje? Hrvatska udruga poslodavaca poručuje da njihova koordinacija rent-a-cara očekuje novu gradsku odluku prije službenog očitovanja. U međuvremenu, obje strane preko odvjetnika pokušavaju skrojiti rješenje koje bi smanjilo astronomski dug, ali i sačuvalo svrhu restriktivne zone – rasterećenje povijesne jezgre od prekomjernog prometa.