Građani Hrvatske ubrzano mijenjaju investicijske navike: dok su nekretnine godinama bile gotovo jedina sigurna luka, danas se kapital sve češće seli u zlato, dionice i kriptovalute. Trend je potvrđen na okruglom stolu Hrvatske gospodarske komore „Kako sačuvati realnu vrijednost novca u izazovnim vremenima”.
Zlato kao „sidro portfelja”
Direktor Sektora investicijskog zlata Auro Domus Grupe Vladimir Potočki naglasio je da je žuti metal „jako dobar čuvar vrijednosti kapitala u vrijeme inflacije” te poručio: „Ulaganje u zlato predstavlja sidro i trajni temelj stabilnosti svačijeg portfelja.” Hrvatski građani to očito prepoznaju – promet plemenitim metalima porastao je s oko 350 milijuna eura 2024. na 800 do 900 milijuna eura samo godinu poslije.
Rast cijene dodatno hrani potražnju: prije pet godina gram zlata koštao je 30–35 eura, a danas oko 140 eura. Unatoč tomu, Potočki smatra da je „svako vrijeme dobro za ulaganje u zlato”, ali i da je Hrvatskoj nužna kultura investiranja slična onoj u SAD-u, gdje više od polovice stanovništva ulaže na tržištu kapitala. U hrvatskim portfeljima financijska imovina trenutačno sudjeluje s tek tri posto, dok je prosjek Europske unije 27 posto.
Kapitalna tržišta dostupna svima
Član Uprave InterCapitala Marko Bogdan podsjetio je da su „financijska tržišta daleko najveći generator bogatstva u povijesti”. Digitalizacija je, kaže, snizila prag ulaska: „Danas može svatko ulagati, već s deset eura na računu.” Mlađi investitori skloniji su kriptovalutama i brzim dobicima, dok stariji preferiraju dionice.
Nekretnine gube sjaj
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u Dubravko Ranilović potvrdio je da ulaganja u kvadrate padaju. Više od trećine kupaca su stranci, no njihov je udio osobito na obali u padu. Ranilović očekuje stabilizaciju i korekciju cijena.
Što s viškom novca?
Glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja zaključio je da je Hrvatska iz godine u godinu sve bogatija, pa sredstva za ulaganje postoje; pitanje je samo gdje će ih građani usmjeriti.