PARIZ – Najnoviji napad nožem u kojem je 14-godišnji učenik u Nogentu usmrtio 31-godišnjeg školskog djelatnika ponovno je otvorio pitanje sigurnosti u francuskim školama i doveo predsjednika Emmanuela Macrona u nezgodan politički položaj.
Čin se dogodio samo tri mjeseca nakon sličnog smrtonosnog napada i poklopio se s Macronovom televizijskom izjavom da mediji pretjeranim izvještavanjem o nasilju „podgrijavaju strah” i idu na ruku krajnjoj desnici. Za mnoge zabrinute roditelje te su riječi, izrečene tek nekoliko dana prije ubojstva, zazvučale odvojeno od stvarnosti.
Istraživanje instituta Elabe provedeno neposredno nakon napada pokazuje da 87 % Francuza takve slučajeve vidi kao dokaz stvarnog porasta nasilja među maloljetnicima, a ne tek marginalne pojave. Samo 21 % ispitanika vjeruje da će Macron „učinkovito djelovati protiv maloljetničkog nasilja i njegovih uzroka”, dok 42 % više povjerenja daje čelnici krajnje desnice Marine Le Pen.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova François-Noël Buffet iznio je podatak da je ukupna maloljetnička delinkvencija od 2016. do 2024. ostala stabilna, ali da su „najteža kaznena djela, poput ubojstava, u porastu”. Podsjetio je na nekoliko šokantnih slučajeva: u siječnju je u Parizu ubijen 14-godišnjak jer nije želio predati mobitel vršnjacima, a u travnju je 15-godišnji učenik u Nantesu izbo kolegu, koji je preminuo, te ozlijedio druge.
U Nogentu su policajci u trenutku napada pregledavali torbe učenika, mjeru uvedenu upravo zbog ranijih incidenata. Macron je ubojstvo osudio kao čin „neopisivog nasilja”, no ponovno je prozvan da više govori o klimatskim summitima i podizanju razine mora nego o sigurnosti u učionicama.
„Kad je riječ o kriminalu i sigurnosti, percepcija nadmašuje stvarnost”, upozorava analitičar Erwan Lestrohan. Svježi val ogorčenja stoga jača zahtjeve za „autoritetom” i dodatno testira Macronovu sposobnost da uvjeri naciju kako kontrolira situaciju na domaćem terenu.
