Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde u subotu je u Jackson Holeu stala u obranu doseljavanja radne snage, naglašavajući da je priljev stranih radnika posljednjih godina „pomogao u nadoknadi za kraće radno vrijeme i niže realne plaće” u eurozoni.
Prema riječima čelnice ESB-a, radnici iz zemalja izvan bloka od 20 država koje koriste euro zaslužni su za znatan dio gospodarske otpornosti:
- „Iako su 2022. činili tek oko 9 posto ukupne radne snage, strani su radnici zaslužni za polovicu njezina rasta u posljednje tri godine.”
- Bez njih bi, dodala je, tržište rada bilo puno napetije, a ukupna proizvodnja osjetno manja.
Lagarde je istaknula i konkretne učinke na najveće gospodarstvo Unije: procjenjuje da bi njemački BDP bez priljeva radne snage bio oko 6 posto ispod razine iz 2019. godine. Snažan postpandemijski oporavak Španjolske također velikim dijelom pripisuje stranim radnicima.
Demografski pritisak
Europska unija je lani, unatoč četvrtoj uzastopnoj godini prirodnog pada broja stanovnika, dosegnula rekordnih 450,4 milijuna ljudi zahvaljujući useljavanju. No dok gospodarstvo osjeća koristi, politički teret raste: nezadovoljstvo birača jača potporu desnim strankama, što vlasti potiče na ograničavanje novih dolazaka.
U Njemačkoj je nova vlada već zamrznula programe spajanja obitelji i preseljenja, nastojeći zaustaviti rast popularnosti krajnje desne Alternative za Njemačku.
