Kruzerski turizam – atraktivna „ploveća metropola” koja istodobno pruža prijevoz, smještaj i zabavu – nalazi se pod povećalom zbog svojega ekološkog otiska.
• Udjel u globalnim turističkim emisijama: Procjenjuje se da ukupna krstarenja, uključujući operacije brodova i prateće aktivnosti, čine 0,6 – 0,7 % ukupnih CO₂ emisija u turizmu. No, potrošnja po putniku može biti znatno veća jer plovila moraju osigurati hotelski standard usluge na moru.
• Usporedba s avionima: Analiza platforme GreenMatch navodi da velike, relativno učinkovite kruzerske jedinice ispuštaju oko 250 g CO₂ po putničkom kilometru, dok zrakoplovi emitiraju od 10 do 130 g, ovisno o tipu i ruti. Međutim, krstarenje objedinjuje i smještaj i aktivnosti, pa izravna paralela nije jednostavna.
• Cilj nulte stope do 2050.: Deklaraciju o dekarbonizaciji, potpisanu lani na Rodosu, podržali su ključni turistički akteri, uključujući Cruise Lines International Association (CLIA). Dokument priznaje opasnost od „porasta razine mora, ekstremnih vremenskih pojava i uništenja staništa” te potvrđuje obvezu usklađivanja s europskim klimatskim ambicijama.
• Mjerenje i certifikacija: Global Sustainable Tourism Council (GSTC) razvija standarde i provodi neovisne audite. „Pravi certifikacijski znak nastaje kada procjenu radi nepristrani stručni revizor treće strane”, kaže direktor GSTC-a Randy Durband. Pristup se primjenjuje i na brodove, ali i na luke te kopnene dobavljače.
• Europski regulatorni pritisak: – Od 2030. sve europske luke morat će omogućiti brodovima priključak na kopnensku mrežu („cold ironing”) kako bi motori u luci bili ugašeni. – EU sustav trgovanja emisijskim kvotama (ETS) zahtijeva da kruzeri od 2024. kupe 40 % dozvola za svoje emisije CO₂; postotak raste na 100 % do 2026.
• Tehnološki iskoraci: – Više velikih kompanija ulaže u brodove pogonjene LNG-om, koji bitno smanjuje SOx, NOx i čestice te donekle CO₂. Rizik „curenja” metana ostaje izazov. – Eksperimentira se s bio-LNG-om, zelenim metanolom i sintetičkim gorivima, zasad u pilot fazi. – Optimizirani oblici trupa, niskotrenjske prevlake, LED rasvjeta, pametni HVAC sustavi, baterijski hibridi i softver za rute smanjuju potrošnju.
• Globalni okvir: Revidirana strategija IMO-a za stakleničke plinove (2023.) postavila je ciljani neto-nulti ishod do 2050. MARPOL Annex VI proširio je zone niske sumporne emisije (SECA) i na Sredozemlje, ograničivši sumpor u gorivu na 0,1 %.
• Uloga luka i destinacija: Predsjednica MedCruisea Theodora Riga naglašava da se „održivost krstarenja svodi na snažnu suradnju luka i gradova”. Mnoge luke zajednički ulažu u obalne priključke, ograničavaju sidrenje u osjetljivim područjima i raspoređuju dolaske kako bi ublažile prenapučenost.
• Regionalne inicijative: MedCruise je s mrežama Cruise Baltic, Cruise Britain, Cruise Norway i Cruise Europe pokrenuo savez za razmjenu praksi, a kroz projekt BlueMissionMed podupire istraživanja za čišće Sredozemlje.
Zaključak: Industrija je već napravila korake – od prelaska na LNG i ugradnje obalnog napajanja do naprednih sustava za otpadne vode – no rast veličine brodova i broja ruta mogao bi poništiti dobitke. Stoga će daljnje inovacije u gorivima, učinkovitijem upravljanju putnicima i infrastrukturi u lukama biti ključne za održivi kurs krstarenja u desetljećima pred nama.