Albanske vrućine, koje svake godine ruše vlastite rekorde, danas rađaju papaju, marakuju, kivi i kiwano – voće koje se donedavno vezivalo isključivo uz Latinsku Ameriku ili jugoistočnu Aziju. Sve više lokalnih poljoprivrednika u klimatskim promjenama vidi poslovnu priliku, a prvi rezultati već stižu na police europskih trgovina, pa i hrvatskih.
Iskusni 75-godišnji agronom Irakli Shkoza još je 2019. na svojoj dvokatnoj farmi od dva hektara u regiji Divjake posijao sjeme pristiglo iz Afrike i Amerike. Sve se „vrlo dobro prilagodilo toploj lokalnoj klimi”, kaže Shkoza i ističe ključnu prednost: „egzotično voće zahtijeva manju količinu vode i manje posla oko održavanja, a to smanjuje troškove proizvodnje.”
Divjake je nekad bila albanska žitnica, no rast temperatura i kronični nedostatak radne snage – zemlju je u zadnjem desetljeću napustilo oko 400 000 radno sposobnih ljudi – natjerali su poljoprivrednike na zaokret. Prema studiji iz 2022., do kraja stoljeća prosječna temperatura na zapadnom Balkanu mogla bi porasti između 3,5 i 8,8 °C, a toplinski valovi posebno prijete ljetnim prinosima u Albaniji. U državi gdje je poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo još 2020. donosilo 19 % BDP-a, potraga za otpornijim kulturama postala je pitanje opstanka.
Shkoza već izvozi papaju, marakuju i pepino, a nedavno je s kolegama na hrvatsko tržište poslao 30 tona kiwana. Potencijal vidi i agronom Altin Hila, koji podsjeća da se trenutačno „zeleno” ubrane papaje iz udaljenih krajeva u Europi umjetno dozrijevaju, dok bi albanski plodovi mogli stići svježiji i po nižoj cijeni.
Na isti se vlak ukrcao i Vasil Nikolovski, makedonski stručnjak za proizvodnju angažiran u Divjaki. Po njegovoj procjeni, činjenica da voće „ovdje može dozrijevati na drveću” mogla bi Albaniji donijeti 100 do 200 milijuna eura godišnjeg izvoznog prihoda.
Egzotična groznica proširila se i 55 kilometara zapadnije, gdje poljoprivrednik Lulzim Bullari uzgaja kivi za tržišta Švicarske i Nizozemske. „Ne bismo se smjeli žaliti na visoke temperature, jer je posljednje dvije godine proizvodnja kivija za nas bila pravi blagoslov”, kaže Bullari, koji je na 15 hektara upravo zasadio i smokve otporne na blage zime. Svoju filozofiju sažima rečenicom: „Sreća prati hrabre i morate potrčati da biste je uhvatili.”
Ako se prognoze klimatologa obistine, Albanija bi do kraja stoljeća mogla ostati bez tradicionalnih usjeva, ali bi – kako vjeruje Shkoza – mogla postati europsko središte tropskog voća. Za sada, miris zrele papaje sa jadranskih obala prva je slika budućnosti koju klimatske promjene nose Balkanu.