Rastuća popularnost kartičnog plaćanja u Hrvatskoj ne posustaje. Prema najnovijoj publikaciji Hrvatske narodne banke „Platne kartice i kartične transakcije”, broj kartičnih uplata lani je porastao gotovo 10 %, dok je ukupni karticama plaćeni iznos skočio 17,5 %. Iako se svaki četvrti fiskalizirani račun podmiruje karticom, gotovina i dalje vodi u preostale tri četvrtine transakcija.
MasterIndex istraživanje, koje je za Mastercard provela agencija Improve, dodatno potvrđuje širenje „plastičnog novca”. Čak 96 % građana koristi barem jednu karticu, a gotovo polovica njih u novčaniku ima tri ili više. Kartica je posebno prisutna u internetskoj kupnji, gdje gotovo polovina ispitanih Hrvata barem jednom mjesečno naručuje robu – najčešće odjeću i obuću – i to mahom kartičnim plaćanjem. Broj kartica raste s dobi i primanjima: građani stariji od 40 godina i oni s višim prihodima prosječno imaju 2,8 kartica.
Digitalni euro na pomolu Europska središnja banka već priprema novu etapu: digitalni euro, zamišljen kao dopuna, a ne zamjena za gotovinu. Ako planovi budu išli prema najavama, ovaj digitalni oblik javnog novca mogao bi se u širokoj upotrebi pojaviti između 2027. i 2029. godine. ECB poručuje da bi digitalni euro, poput gotovine, omogućavao plaćanje bez naknada i neovisno o bankovnom računu, smanjujući rizik financijske isključenosti.
Dio građana ipak strahuje da bi postupno istiskivanje fizičkog novca moglo narušiti privatnost, jer bi svaka transakcija bila pod nadzorom monetarnih institucija.
Plaća premala za brigu o sredstvu plaćanja Sve ove rasprave o gotovini, karticama i budućem digitalnom euru u Hrvatskoj se odvijaju dok medijalna plaća iznosi tek 1 233 eura, a najavljuju se nova poskupljenja. Za polovicu radnika koji žive ispod tog iznosa ključno pitanje nije hoće li račun platiti papirnatim novcem, plastikom ili jednom budućom aplikacijom, nego hoće li na računu uopće imati dovoljno – u bilo kojem obliku.
