Godinama smo na spomen niskobudžetnih aviokompanija zamišljali kartu za nekoliko desetaka eura, ali usporedba konkretnih ruta pokazuje da ta računica više ne vrijedi – osobito kada se uvrste svi skriveni troškovi.
Analiza triju najtraženijih linija sa zagrebačkog aerodroma (1.–6. rujna za Pariz, 2.–6. rujna za Rim i Bruxelles) otkriva sljedeće:
• Zagreb – Pariz – Ryanair: 152 € do zračne luke Beauvais, 70 km od Pariza. Dodatni shuttle 29,90 € po osobi briše cjenovnu razliku. – Klasični prijevoznik: 186 € do Charlesa de Gaullea, bez mukotrpnog transfera.
• Zagreb – Rim – Low budget karta s ručnom prtljagom: 128,18 €. – Redovna kompanija: 117 € uz kratko zaustavljanje u Splitu i pogodnije termine.
• Zagreb – Bruxelles – Low budget: 101 € do Charleroija, transfer do grada 20 € u jednom smjeru (40 € ukupno). – Klasični prijevoznik: 145 € do glavne zračne luke u Bruxellesu.
U sva tri slučaja, nakon zbrajanja prijevoza od perifernih aerodroma ili doplata za prtljagu, niskobudžetne opcije uopće ne ispadaju povoljnije. Jedina iznimka jest linija za London gdje Ryanair, uz istu cijenu, omogućuje dulji boravak zahvaljujući rasporedu letova.
Stručnjak za turizam i predavač na Libertasu Ivan Pukšar podsjeća da su low budgeti nekoć „revolucionirali putovanja i natjerali klasične prijevoznike na velika sniženja”, no danas se razlika u cijeni gotovo potpuno istopila. Dodatne naknade – od odabira sjedala do police osiguranja – kupnju karata pretvaraju u „minirano polje” u kojem svaka pogreška poskupljuje let.
Britanska udruga potrošača Which godinama bilježi isti trend: tradicionalni prijevoznici prilagodili su cijene potražnji i, uz rano bukiranje, nude jednake ili niže tarife od nekad jeftinijih konkurenata.
Situaciju bi uskoro mogla dodatno zakomplicirati najava Europske unije da će svi zračni prijevoznici morati omogućiti barem jedan komad ručne prtljage do sedam kilograma bez nadoplate. Low budget operatori poručuju da će time biti prisiljeni podići cijene.
Kad se zbroje skuplji transferi, obavezne doplate i nova regulativa, postavlja se pitanje: jesu li „jeftini letovi” postali samo marketinška iluzija?