Građevinarstvo je godinama vuklo hrvatsko gospodarstvo, ali sada se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage.
• Rekordan uvoz radnika dogodio se 2022. kada je na gradilištima radilo više od 50 000 stranaca, najviše među svim granama. Iste je godine turizam angažirao nešto više od 40 000 stranih radnika.
• Lani je broj stranaca u graditeljstvu pao na 35 736. Pad se poklapa s dovršetkom obnove Banije i Zagreba nakon potresa, pa je rast sektora usporio s 15,1 % u 2024. na 7,1 % u 2025.
• Glavni analitičar HGK-a Goran Šaravanja upozorava da je »usporavanje građevinarstva, ali i turizma i trgovine, zakočilo cjelokupni rast BDP-a« i označilo kraj „ekstremnog postpandemijskog uzleta”.
Unatoč zatišju, novih je poslova na vidiku:
- autocesta Križišće – Žuta Lokva koja bi spojila Rijeku i Split,
- tunel Kozjak i most preko Kaštelanskog zaljeva,
- gradnja 10 000 državnih stanova do 2030.,
- novi Krčki most južnije od postojećeg.
Za te će projekte trebati tisuće radnika, no država je krajem prošle godine praktički zatvorila vrata Aziji. Hrvatski zavod za zapošljavanje od srpnja odbija zahtjeve za radnike iz svih azijskih zemalja osim Filipina; iznimka je naknadno odobren Uzbekistan nakon pritiska poslodavaca.
Paralelno su izmjene Zakona o strancima:
- postrožile kriterije za radne i boravišne dozvole,
- uvele obvezno učenje hrvatskog jezika za strance,
- nametnule poslodavcima obvezu smještaja.
Dodatne provjere produljile su proceduru pa je tempo uvoza ove godine usporio. Građevinske tvrtke zato traže plan B – povratak hrvatskih radnika iz inozemstva. No, čime ih privući?
• Državna mjera „Biram Hrvatsku” nudi plaće 20 % ispod prosjeka i nije naišla na odaziv. • Satnica je i dalje upola niža nego u Njemačkoj.
Poslodavci sada nude sigurniji posao, mogućnost napredovanja i prekovremene sate obračunate u bruto plaći, a ne kroz neoporezive dodatke. Pomaže i smanjenje jaza u kupovnoj moći jer domaće plaće brže rastu, dok se sindikati aktivno uključuju u suzbijanje rada „na crno”.
Ostaje otvoreno pitanje hoće li kombinacija strožeg uvoza i novih pogodnosti biti dovoljna da se hrvatski majstori vrate kući i održe zamašne infrastrukturne projekte na rasporedu.