Francuska je najavila raspoređivanje oko deset ratnih brodova, među kojima je i udarna skupina nosača zrakoplova „Charles de Gaulle”, u istočno Sredozemlje, Crveno more i potencijalno u Hormuški tjesnac. Cilj misije je, kako je istaknuo predsjednik Emmanuel Macron prilikom posjeta Cipru, „zajamčiti slobodu plovidbe i pomorsku sigurnost” te pružiti obrambenu potporu savezničkim državama pogođenima eskalacijom sukoba između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana.
Macron je ciparskom predsjedniku Nikososu Christodoulidesu poručio da je „kad je Cipar napadnut, napadnuta Europa”, referirajući se na bespilotne letjelice presretnute iznad otoka prošloga tjedna. Francuski čelnik pritom je naglasio da Pariz želi „strogo obrambenim stavom” pridonijeti deeskalaciji i zaštiti trgovinskih ruta čija je sigurnost narušena napadima hutista u Crvenom moru i prijetnjama na Hormuškome tjesnacu.
Glavna europska pomorska aktivnost u regiji odvija se kroz misiju „Aspides”, pokrenutu početkom 2024. radi zaštite trgovačkih brodova od hutističkih napada. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis pozvao je ostale članice da ojačaju operaciju: „Malo nas sudjeluje, ali morat ćemo konkretnije pokazati europsku solidarnost.” Francuska je dosad osigurala jedan ratni brod, uskoro će i drugi, a ukupno će, prema Macronu, poslati osam ratnih brodova, nosač zrakoplova i dva nosača helikoptera.
Pariz razmatra i formiranje zasebne pratnje za trgovačke brodove kroz Hormuški tjesnac čim se „najintenzivnija faza sukoba” smiri. Ta bi se misija, kako je pojasnio Macron, pripremala zajedno s europskim i neeuropskim partnerima.
Francuska je istodobno dopustila američkim zrakoplovima za logističku potporu korištenje baze Istres na jugu zemlje uz čvrsto jamstvo da neće sudjelovati u američkim napadima na Iran. Delegirana ministrica pri Ministarstvu oružanih snaga Alice Rufo naglasila je da je riječ o „rutinskoj NATO-voj proceduri” i da se francuske baze na Bliskom istoku „neće koristiti za američku ofenzivnu akciju”.
Pariz podsjeća da je vezan obrambenim sporazumima s Katarom, Kuvajtom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima te da ima „čvrste obveze” prema Jordanu i Iraku, što dodatno motivira aktualno slanje pojačanja na ključne plovne putove od Sredozemlja do Perzijskog zaljeva.
