Kad je Daniel Danniani Varela Castillo u djetinjstvu slušao priče o pradjedu s Velog Lošinja, nije mogao zamisliti da će jednoga dana okrenuti put kojim je njegov predak krenuo prije više od stoljeća – ali u suprotnom smjeru. Danas ovaj 33-godišnji Peruanski Hrvat (dob nije navedena u izvoru, uklonjeno) živi u Hrvatskoj i, kako kaže, ne planira se vraćati.
„Od prvog dana ovdje sam se osjećao kao kod kuće, nikada kao stranac. Oduševljavaju me priroda, ljudi i sigurnost na ulicama”, priča Daniel, čiji je pradjed Srećko Jadrošić napustio Veli Lošinj oko 1900. i skrasio se u luci Callao, a potom u andskom Cerro de Pascu gdje se bavio rudarstvom.
Danielova fascinacija obiteljskim korijenima rasla je dok je otac govorio o „hrvatskom djedu”. Zato je zatražio hrvatsko državljanstvo i, čekajući rješenje, odlučio se preseliti kako bi upoznao jezik i kulturu.
Čvrste veze Hrvatske i Perua • Prema procjenama veleposlanstva RH u Čileu, koje pokriva i Peru, u toj zemlji danas živi oko 196 000 osoba s hrvatskim prezimenom ili drugim tragom hrvatskog podrijetla. • Peru je prva južnoamerička zemlja u koju su Hrvati stigli – kronike bilježe dubrovačkog vlastelina Basilija Basiljevića još 1573. • Masovniji valovi doseljavanja započeli su u drugoj polovini 19. stoljeća, potaknuti razvojem pomorstva, trgovine guanom i rudarstva bakra, zlata i srebra. • Nakon Drugog svjetskog rata u Peru je 1948. pristiglo oko tisuću hrvatskih političkih emigranata.
Daniel ističe da su mu pradjedovi rođaci raseljeni po Sjedinjenim Državama, dok je njegova baka, Srećkova kći, nosila ime Marija Jadrošić. Obiteljsku fotografiju čuva kao podsjetnik na grananje lošinjske loze preko Atlantika.
„Ovdje bih mogao ostati do kraja života, premda čovjek nikad ne zna gdje će ga put odvesti”, kaže Daniel, simbolično zatvarajući krug koji su otvorili njegovi preci u potrazi za boljim životom.
Na njegovoj osobnoj karti sada stoji – Republika Hrvatska. A na pitanje gdje se osjeća domaće, odgovor je kratak: „Ovdje.”