Tri godine nakon što je bivši predsjednik Joko Widodo na čistini prašume započeo gradnju nove prijestolnice, futurističke avenije Nusantare zjape prazne. Državni proračun za projekt pao je s oko 2 milijarde funti u 2024. na 700 milijuna ove godine, a za 2026. predviđeno je tek 300 milijuna – trećina traženog iznosa. Privatni kapital također zaostaje više od milijardu funti za planom.
Neambiciozni nasljednik
Novi predsjednik Prabowo Subianto još nije službeno posjetio grad. U svibnju je tiho preimenovao Nusantaru iz „nove nacionalne prijestolnice” u „političku prijestolnicu”, što je javno potvrđeno tek u rujnu. U upravnom tijelu grada lani su odstupili i predsjednik i zamjenik, a umjesto planiranih 1,2 milijuna stanovnika do 2030. ondje trenutačno živi oko 10 000 ljudi – 2 000 službenika i 8 000 građevinara.
Ustavni stručnjak Herdiansyah Hamzah tvrdi da nova oznaka nema nikakvu pravnu težinu: „The new capital is not a priority for Prabowo … Politically, it’s unwilling to die, unwilling to live.”
Vlada odbacuje sumnje
Šef Nusantara Capital Authorityja Basuki Hadimuljono uzvraća da su „proračunska sredstva samo preraspoređena, a ne smanjena” i da mu je predsjednik osobno obećao brže dovršenje projekta. Iz njegove se kancelarije pruža pogled na palaču s krilatim orlom, no izvan tog grandioznog prizora posao vidljivo posustaje: lokalni poduzetnici govore o padu prihoda, a radnici o manje prekovremenih sati.
• Dewi Asnawati, vlasnica trgovine i skromnog pansiona: „When Jokowi was president, my rental rooms were full … Now, my income has dropped by half.” • Praonica rublja Syarariyah: „At first, our laundry was full every day … But when the workers went home, everything stopped.”
Ekološka i društvena cijena
Nevladina organizacija Walhi procjenjuje da je posljednje dvije godine iskrčeno više od 2 000 hektara mangrova za cestu i luku. Lokalni stanovnici, posebno pripadnici naroda Balik, suočavaju se s poplavama, onečišćenjem i gubitkom prihoda od ribarstva. Farmer i ribar Arman kaže da im je obećana čista voda iz novog postrojenja, ali da „ide samo u IKN”. Vlada odbacuje optužbe i navodi da će se tek četvrtina od ukupno 252 000 hektara urbanizirati, dok ostatak ostaje „zelena zona”.
Što dalje?
Dok analitičari drže da se Prabowo više fokusira na svoj ambiciozni program besplatnih školskih obroka vrijedan 15 milijardi funti godišnje, neki vjeruju da bi Nusantara mogla završiti kao turistička atrakcija. Posjetiteljica Clariza uspoređuje je s Singapurom: „Clean, modern – like something impossible in the middle of the jungle … But it’s also strange and quiet. There’s nobody here yet.”
Hoće li projekt postati motor decentralizacije ili skupa kulisa, ovisit će o političkoj volji i novcu kojih zasad – prema brojkama i dojmovima s terena – kronično nedostaje.