Vrgorac se već desetljećima ponosi snažnom tradicijom dobrovoljnog darivanja krvi: na svakoj akciji okupi se i do 60 sugrađana, što je za grad od nešto više od 6 000 stanovnika izniman odaziv.
Posebno mjesto u toj priči zauzima Tonći Tolić, učitelj tehničke kulture i informatike u OŠ „Vrgorac“. On je, uz pokojnog Zvonka Jelavića i utemeljitelja DVD-a Vrgorac Nediljka Domandžića Njezu, ušao u vrgorački „Klub 100“ – društvo onih koji su krv darovali najmanje stotinu puta.
Priznanje s najvišeg državnog vrha
Povodom Dana dobrovoljnih davatelja krvi predsjednik Republike Zoran Milanović uručio je Toliću odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske. Time je 46-godišnji Vrgorčanin postao jedan od rijetkih dobrovoljaca kojemu je za humanost odano priznanje na Pantovčaku.
„U darivanje krvi sam ušao čista srca, trudeći se napraviti nešto za društvo i svijet. Taj osjećaj da moja krv može nekome pomoći budi u meni poseban ponos“, rekao je Tolić, istaknuvši da iza 105 doza ne stoji želja za nagradama, nego „tihi“ poziv solidarnosti.
Lokalna zahvalnica humanim susjedima
Istoga dana Gradsko društvo Crvenog križa Vrgorac nagradilo je nove i već iskusne darivatelje. Predsjednica Milena Rakić, ravnateljica Tina Jelavić i gradonačelnik Mile Herceg uručili su zahvalnice sljedećim sugrađanima:
• za prvo darivanje: Vinko Bobanac, Zoran Dujmović, Ivana Erceg, Matko Galić, Rosana Gašpar, Zora Gašpar, Mile Herceg, Tonći Klinac, Matea Kožul, Ivan Majić, Adrijana Marević, Željko Pavlak, Ivan Šalinović, Antonija Tolj i Josip Vukojević;
• za peto darivanje: Irena Rupčić;
• za deseto darivanje: Denis Ćulav, Stanko Franić, Mato Rešetar, Slobodan Trlin, Petra Tolj i Ivan Šalinović;
• „Klub 20“: Petar Dropulić, Stipe Franić, Josipa Markotić;
• 30 darivanja: Miran Vuković;
• 40 darivanja: Pavao Erceg i Neven Galić.
Vrgorački Crveni križ podsjetio je kako se svaka doza krvi može pretvoriti u spas za troje pacijenata te pozvao sve koji mogu da slijede primjer Tonćija Tolića i brojnih anonimnih dobročinitelja.
Tolić, koji prvu dozu pamti još iz studentskih dana, poručio je da će nastaviti dolaziti na svaku akciju: „Ako smo zdravi, pola sata vremena može nekomu značiti cijeli život.“
