Islandska spisateljica i građevinska inženjerka Yrsa Sigurðardóttir vratila se na hrvatske police romanom „Lutka”, četvrtim uratkom iz serijala o policajcu Huldaru i dječjoj psihologinji Freyi, koji je u prijevodu Vanje Veršić objavila zagrebačka izdavačka kuća Znanje.
Autorica, poznata po povezivanju mračne napetosti i društvene dijagnoze, odmah na početku podsjeća da se ni njezin Island ne razlikuje mnogo od južnijih država: djeca čitaju sve manje, političari krše obećanja, bolničke liste čekanja su beskrajne, a medije zatrpavaju dramatična izvješća o vulkanima i turističkim ekscesima. „Ne cvjeta cvijeće ni u naše preduzeće”, rekao bi filmski direktor Šojić – a roman sugerira kako ta izreka podjednako vrijedi za Reykjavik.
Napeta višeslojna istraga
Radnja se otvara pet godina starim obiteljskim izletom. U ribarsku mrežu zapinje stara, razbijena lutka; dijete je želi zadržati, majka popusti – i sljedećeg jutra biva pronađena mrtva, dok lutka nestaje bez traga. Iz prošlosti se priča seli u sadašnjost, gdje Huldar na olujnom moru nadgleda vađenje ljudskih kostiju s dna, suočava se s ubojstvom beskućnika ovisnika, a Freya istražuje sumnje u zlostavljanje u domu za nezbrinutu djecu. Naizgled odvojene niti postupno se pletu u jedinstvenu, tjeskobnu cjelinu.
Yrsa hrabro vodi čak četiri paralelne fabule, zadržavajući ritam koji čitatelja potiče na „kompulzivno gutanje stranica”. Kritičari ističu da je majstorsko pripovijedanje popraćeno uvjerljivim likovima: uz profesionalne brige, Huldar balansira i nesvakidašnji ljubavni trokut s bivšim partnericama Freyom i Erlom – koja mu je pritom i neposredna šefica.
Društvena kritika ispod kriminalističke površine
Kao i prethodnim naslovima, Sigurðardóttir uspijeva raslojiti aktualne islandske tegobe – od preopterećenog javnog zdravstva do ambivalentnog odnosa prema masovnom turizmu – bez sputavanja žanrovske napetosti. Rezultat je roman koji zadovoljava poklonike tvrdokuhane enigme, ali i čitatelje željne dubljeg pogleda na suvremeno nordijsko društvo.
„Lutka” potvrđuje reputaciju Yrse Sigurðardóttir kao jedne od najvještijih pripovjedačica skandinavskog noira, pokazuje da iza dramatičnih glečera i gejzira vrije svakodnevna borba s problemima koji su i nama itekako poznati – samo što se ondje još povremeno zatrese vulkan.