Na najavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da će od 1. kolovoza uvesti 30 % carina na europske proizvode Europska unija odgovara pokušajem ubrzanja pregovora – a Irska strepi.
Više od pola ukupnog irskog poreza na dobit dolazi od samo deset najvećih međunarodnih kompanija, dok porez na dobit čini više od trećine svih državnih prihoda. Upravo zato je Dublin najranjiviji član EU-a u mogućem carinskom ratu sa Sjedinjenim Državama, s obzirom na to da se njegove najveće industrije i zaposlenost oslanjaju na investicije američkih multinacionalnih divova.
Trumpova prijetnja nije nova taktika: carinama je pritiskao partnere i u prvom predsjedničkom mandatu. No povratkom u Bijelu kuću protekcionistički ton postao je oštriji. Prošlotjedna pisma upućena Europskoj komisiji pokrenula su novu rundu neizvjesnosti na tržištima; trenutačno ostaju na snazi postojeće tarife od 10 %, ali Washington jasno poručuje da je spreman ići dalje ako pregovori ne urode plodom u iduća dva tjedna.
U Dublinu je politička akrobatika dosegnula vrhunac. Vlada mora održati jedinstveni europski nastup, a istodobno zaštititi ključni odnos s SAD-om. Premijer Micheál Martin upozorio je da „postoji prostor za kompromisni okvir koji bi zaustavio spiralnu eskalaciju”, svjestan da bi carine od 30 % mogle narušiti profitabilnost cijelih sektora i odgoditi nova ulaganja.
Analitičari stoga iduće dane opisuju kao odlučujuće. Ako Bruxelles i Washington ne pronađu zajednički jezik, irsko gospodarstvo, već dugo predstavljano kao priča o uspjehu temeljenom na multinacionalnim ulaganjima, moglo bi se suočiti s ozbiljnim stres-testom.
