Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je da je međugodišnja stopa inflacije u prosincu 2025. usporila na 3,3 posto, čime je dosegnuta najniža razina u godini. Cijene su pritom u usporedbi sa studenim pale za 0,4 posto.
Prema podacima DZS-a, inflacija se u većem dijelu 2025. kretala iznad 3,5 posto, a vrhunac je dosegnula u rujnu s 4,2 posto. Silazni trend počeo je krajem jeseni, pa se prosinački rezultat od 3,3 posto smatra dodatnim signalom smirivanja cijena.
Ekonomistica Vedrana Pribičević ističe da su brojke očekivane: „Očekivano je da će se inflacija kroz vrijeme smanjivati, nadamo se da će u sljedećoj godini pasti ispod tri posto, što bi bilo dobro, dobrim dijelom zato što se smanjila inflacija na prehrambene proizvode i energente koje koriste najsiromašnija kućanstva.”
Glavni pokretač poskupljenja, smatra ona, ostaje rast plaća. Iako se najčešće spominju povišice u javnom sektoru, pritisak se širi i na privatne tvrtke koje nastoje zadržati radnike u uvjetima kroničnog manjka radne snage. „Taj pritisak neće nestati. Hrvatskoj i dalje nedostaje radnika; ili ćemo ih morati uvoziti ili će se iseljeni Hrvati morati vraćati”, dodaje Pribičević.
Analitičari ocjenjuju da bi u 2026. inflacijski pritisci mogli dodatno popustiti ako se cijene hrane i energije stabiliziraju, a rast plaća uskladi s povećanjem produktivnosti. No, uz aktualnu potražnju za radnom snagom i indeksiranje primanja, brz povratak na ciljanih dva posto i dalje je neizvjestan.
Za sada, poruka ekonomistice glasi: Hrvatska je „apsorbirala šok” postpandemijskih i geopolitičkih udara na cijene, no daljnji pad inflacije ovisit će o ravnoteži između plaća, troškova poslovanja i uvoza radne snage.