Institut za javne financije (IJF) objavio je osvrt u kojem Ivica Urban upozorava da sadašnji porezni okvir otežava zadržavanje i privlačenje vrhunskih stručnjaka te iznosi četiri prijedloga koji bi, tvrdi, povećali neto primanja visoko plaćenih radnika uz minimalan udar na proračun.
- Uvođenje gornje osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje na razini pet prosječnih bruto plaća iz prethodne godine.
- Smanjenje postojeće osnovice za mirovinske doprinose (I. stup) s šest na pet prosječnih bruto plaća.
- Povišenje praga za primjenu više stope poreza na dohodak na 7 200 eura mjesečno.
- Obveza gradova da pri utvrđivanju druge stope poreza na dohodak odaberu najnižu zakonsku stopu od 25 %.
Prema Urbanovim izračunima, primjena paketa u 2025. smanjila bi prihode: • od zdravstvenih doprinosa za 55 milijuna eura (-1,2 %), • od mirovinskih doprinosa za 14 milijuna eura (-0,3 %), • od poreza na dohodak za 51 milijun eura (-1,8 %).
„Visokoobrazovani i visokokvalificirani radnici ključni su za dugoročni razvoj gospodarstva… Predložene mjere pokazuju da je moguće smanjiti porezno opterećenje rada i time povećati konkurentnost, a da se pritom ne ugrozi stabilnost javnih financija”, poručuje Urban.
Autor podsjeća da je Hrvatska u posljednjem desetljeću smanjila porezno opterećenje rada, no efekti su najviše osjetljivi kod onih s iznadprosječnim plaćama. Radnici s prosječnim primanjima i dalje izdvajaju gotovo isti udio bruto plaće kao i prije reforma.
U europskim razmjerima Hrvatska se po ukupnom poreznom teretu na rad nalazi u sredini. Visoko plaćeni zaposlenici plaćaju manje namete nego u Sloveniji, Italiji ili Austriji, ali više nego u Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj. Urban zaključuje da, iako Hrvatska nije među porezno najgorim okruženjima, trenutačni sustav ipak nije dovoljno atraktivan da bi zaustavio odliv talenata niti privukao stručnjake iz inozemstva.