Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj nastavila je silaznu putanju i tijekom 2025. godine. Prema podacima Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH), oko 200 mljekara, mahom manjih obiteljskih gospodarstava, ugasilo je svoje farme. Broj aktivnih proizvođača tako je pao s približno 2800 na svega 2600, što predstavlja pad od oko 10 %.
Predsjednik SUHUH-a, đakovački mljekar Branko Kolak, naglašava da je najveći udar pretrpio sjeverozapad zemlje, gdje su s radom prestali brojni simentalski pogoni. Ključni problem ostaje niska otkupna cijena mlijeka, koja se kreće pri samom europskom dnu.
Kolak upozorava da Hrvatska danas pokriva jedva nešto više od 40 % vlastitih potreba za mlijekom: „Generalno gledajući, stanje nije dobro. Samodostatnost nam je tek nešto više od 40 %, mi bismo trebali ne samo održati se nego rasti, a mi konstantno padamo.”
Dok se državni dužnosnici pozivaju na milijunske iznose plasirane u poljoprivredu, Kolak tvrdi da se značajan dio tih sredstava slijeva u infrastrukturne projekte koji ne podižu izravno proizvodnju: „Država se hvali da je u poljoprivredu i ovaj sektor uložila milijune i milijune eura, a dobar dio toga nema veze s poljoprivredom, nego s ulaganjima u seoske vrtiće, šumske putove, društvene i vatrogasne domove i sl. Drugim riječima, to su mjere i sredstva za ruralno područje. Svaka čast svemu tome, no za opstanak ruralnog područja najvažnija je poljoprivreda – kaže Kolak.”
SUHUH poziva na hitno redefiniranje potpora kako bi se farmerima osigurale otkupne cijene koje pokrivaju troškove proizvodnje te omogućilo dugoročno planiranje. Bez brzog zaokreta, upozoravaju proizvođači, trend zatvaranja farmi mogao bi se nastaviti i u 2026. godini.